Danas se obilježava 40. obljetnica događaja koji je zaokupio pozornost ljudi diljem svijeta. Na današnji dan 1963. godine, više od 250 tisuća Amerikanaca okupilo se pred Memorijalom Abrahamu Lincolnu, ovdje u Washingtonu, kako bi sudjelovali u "Maršu na Washington, za radna mjesta i slobodu."
Sudionoci marša imali su pred sobom više ciljeva. Međutim, iznad svih, željeli su da crnci u ovoj zemlji budu tretirani na isti način kao i bijelci, i pred zakonom i u svakodnevnom životu.
Doktor Martin Luther King odredio je ton ovog marša, kada je rekao: "Mi uvijek moramo voditi našu bitku na visokoj razini dostojanstva i discipline. Ne smijemo dopusitit da naš kreativni prosvjed degenerira u fizičko nasilje. Uvijek iznova moramo se izdignuti do božanskih visina u kojima fizičkoj sili suprotstavljamo snagu duha. Ova naša, nova, nenasilna militantnost, koja je zahvatila crnačku zajednicu, ne smije voditi u nepovjerenje prema svakom bijelcu, jer mnogi od naše bjelačke braće, kako možemo vidjeti po ovdje okupljenima, shvatili su da je njihova sloboda neodvojimo vezana za našu slobodu. Mi ne možemo ići sami.”
Prije njegovog ubojstva 1968. godine, Martin Luther King je dobio Nobelovu nagradu za mir, za svoju nenasilnu borbu za gradjanska prava američkih crnaca. Danas, četrdeset godina nakon “Marša na Washington”, njegovi ciljevi su u velikoj mjeri postignuti.
Ukinuta je segregacija u Sjedinjenim Državama. Mnogi koledži i poslovne tvrtke danas imaju program takozvane “afirmativne akcije” koji daju poseban status crncima i drugim pripadnicima manjina koji podnose molbe za školovanje ili posao. Amerikancima svih boja kože zajamčeno je pravo glasa. Dramatično se povećao broj crnaca koji su na izborima dobili dužnosničke položaje. Amerikance afričkog podrijetla danas se imenuje na važne dužnosti, uključujući i američkog državnog tajnika Colina Powella i savjetnicu za nacionalnu sigurnost Condoleezzu Rice.
Kako je to rekao predsjednik George Walker Bush: “Nastojanjima heroja poput Martina Luthera Kinga te drugih odvažnih muškaraca i žena u pokretu za gradjanska prava, naša zemlja je postigla napredak u borbi protiv rasizma i izgradnji društva koje potpunije otjelovljuje svoje demokratske ideale.”