Sa 50 godina, americki je simbol brzine, seksepila i mladosti sada dovoljno star da se kvalificira za clanstvo u americku Udrugu umirovljenika, jer pridruziti joj se i mozete nakon 50 godina zivota! Za poslijeratnu generaciju “baby-boomera,” narocito njenog muskog dijela, Corvette je znacio - ljubav, pustolovina, sloboda; sada, kazu zlobnici, znaci – seksualna kriza srednjih godina, potraga za davno izgubljenim vremenima. Ali, zato je, u tu potragu, s danasnjim Corvetteom, moguce krenuti, od nula do 60 milja, za 4,7 sekundi, nastaviti lezerno sa 167 milja na sat, a ako je prilika, i potrebno, i preko 200!
Onaj prvi Chevrolet Corvette, koji je s proizvodne trake, u mjestu Flint, drzava Michigan, sisao 30. lipnja 1953, i ime dobio prema tipu britanskog ratnog broda, bio je, istina, anemican proizvod, sa sestocilindricnim motorom, losim amortizerima i sklopivim krovom koji je prokisnjavao. Izradjen od cudesnog novog, poslijeratnog materijala – fiberglasa, taj prvi Corvette se, zapravo, ni po cemu nije odlikovao osim po svom dizajnu. Nizak, dugacak i gladak, na morskog je psa podsjecao ili na stingray, vrstu raze – legendarni kasniji model i nosit ce to ime. Uvrijezena su i ona frojdovska tumacenja Corvettea... ali, dosta je ako se kaze – Corvette je, sa samo dva sjedista, bio i napravljen za slobodne, neozenjene momke, s dovoljno mjesta samo za njihove djevojke!
U svijetu kojim su dominirali “nesnosno” superiorni Evropljani, Corvette – zamisao legendarnog dizajnera General Motorsa, Harleyja Earla, bio je prvi sportski automobil Amerike i tribina navijaca brzo se popunila kako bi klicala svakom incu koji je taj Yankee nametljivac prevaljivao na svom dugom i strmom putu ka casti i ugledu. One prve, 1953. godine, proizvedeno je bilo samo 300 Corvettea, svi su bili bijele boje, sa crvenim vinilskim sjedistima. Cijena tom prvom bila je 3.498 dolara. Iduce, 1954. godine, Chevy je proizveo vise od 3.000 Corvettea, ali trecina je ostala neprodana. Godinu dana kasnije, proizvodnja je pala na samo sedam stotina. Ono sto je Corvette spasilo od sigurne smrti, bila je - konkurencija. Naime, g. 1955, Ford je na trziste izbacio vlastita snazna sportska kola – Thunderbird, i Chevrolet, posramljen, digao se opet na noge uz malu pomoc inzenjera ruskog porijekla, u Belgiji rodjenog, u Berlinu obrazovanog – Zore Arkus-Duntova. On se pozabavio onime ispod poklopca automobila i nakon dosta mehanickog podesavanja, i malo aerodinamicnog dotjerivanja, rodio se prvi pravi americki sportski auto – Corvette ’56.
Dva vazna dogadjaja, koja su Corvette popularizirala, zbila su se 1960. godine - Briggs Cunningham je, s njim, na utrci 24 sata Le Mansa, osvojio osmo mjesto, a kod kuce, u Americi, s prikazivanjem je pocela televizijska serija “Route 66.” Uz Georgea Maharisa i Martina Milnera, dvojicu slobodnih, privlacnih momaka, koji su, legendarnom cestom, besciljno lutali Amerikom, u potrazi, naravno, za avanturom, crvenom Corvetteu je pripala treca glavna uloga. Cetiri godine trajala je serija i Corvetteu osigurala posebno mjesto u americkoj ikonologiji, postao je simbol bunta i patriotizma, slobode, brzine i seksa. Za razliku od evropskih suparnika, da im sada ne spominjemo imena, a simbol su, za Ameriku, profinjenog evropskog ukusa, ali i snobizma, Corvette je sportski auto, kazu, za svakog “punokrvanog” Amerikanca. Klasa je ista, ali razlika u cijeni iznosi i do 30.000 dolara. Corvette, od milja samo – Vette, tijekom iduca ce cetiri desetljeca, nakon Zorinih intervencija, proci kroz pet redizajniranja i postati predmet obozavanja mnogih Amerikanaca.
Donald Patrick, inzenjer niskogradnje, vladin sluzbenik zaduzen za cuvanje panoramskih cesta i nacionalnih parkova, i, sa suprugom Judy, jedan od stotinjak clanova 34 godine starog Corvette kluba Sjeverne Virginije, kaze da je o Corvetteu sanjao jos kao dijete: “Oboje smo iz Michigana, blizu Detroita, i automobili su uvijek bili vazan dio nasih zivota. Corvette sam prvi put vozio 1969, odmah sam se u njega zaljubio i to me nikad nije napustilo...”
“Jednom kad vam u krv udje,” dodaje Judy, “nikad ne mozete vise biti bez njega!”
Patrickovi su, u zadnjih 30 godina, imali tri Corvettea. Ono sto taj auto cini tako posebnim, kazu – jedini je dvosjed koji je ostao, svi su drugi automobili, s vremenom, postajali sve veci i veci, “Route 66” jako je pomogla Corvette odrzati, svi automobilski casopisi, kad ga usporedjuju s onima dva puta skupljima, Corvette i njegovu performansu stavljaju na prvo mjesto, cijena mu je dostupna i odlican je sportski auto, narocito zadnja generacija Corvettea C5, uvedena 1997. godine. Patrickovi u Corvetteu, na zavojitim seoskim cestama, provode svaki trenutak slobodnog vremena, ali svejedno, kazu, nikad dovoljno. Njihova registarska tablica glasi 2FAST4U, prebrz za tebe, i izravna je provokacija vozacima Mustanga koji, kroz smijeh dodaju Patrickovi – uvijek “nasjedaju” i zapocinju unaprijed vec izgubljenu utrku. “Na poslu,” kaze Donald Patrick, “gdje je tempo ludjacki, kolege ne razumiju zasto se, svaki dan, veselim ici kuci – svoj Corvette prati i dotjerivati. Ja im odgovaram – morate imati nesto sto ce vas ispuniti strascu, nesto potpuno drugacije od onoga u uredu i na poslu!” U 50-godisnjoj svetoj vezi izmedju covjeka i Corvettea, izuzetno je vazna i komponenta druzenja s ljudima, s drugim vlasnicima, naglasavaju Patrickovi, a tog je misljenja i Bobby Joe Lee, koordinatorica za odnose s javnoscu Nacionalnog muzeja Corvettea, u mjestu Bowling Green, u Kentuckyju: “Nije to samo auto, to je i strast za nacin zivota koji Corvette odrazava, to su prijateljstva koja on sklapa. Divan je to auto i divna grupa entuzijasta.”
Baseball ima Cooperstown. Nogomet ima Canton. Corvette ima Bowling Green, Meka je to Corvette hodocasnicima. Ovog vikenda, svaka cesta vodi do njega i do obliznjeg Nashville, gdje je planiran vrhunac slavlja. Zora Arkus-Duntov, kojega neki smatraju pravim ocem, svi drugi svakako “kumom” Corvettea, polozio je kamen-temeljac za zgradu muzeja, sada starog 9 godina www.corvettemuseum.com. Zamisljen prvo kao arhivska knjiznica za sve sto se tice Corvettea, on je, zahvaljujuci predanoj skupini Corvette entuzijasta, prerastao u multimilijunski muzej, koji cuva povijest tog automobila. Tu neprofitnu organizaciju, istice Bobby Joe Lee, financira gotovo iskljucivo njenih 19.000 clanova, vlasnika Corvettea.
Izlozbena automobilska postava se redovito mijenja, ali za ovu priliku, kaze Bobby Joe Lee, za 50. rodjendan Corvettea, izlozen je po jedan iz svake godine proizvodnje, punih 50 godina Corvette evolucije, jer izlozen je i onaj jedan jedini na svijetu, iz 1983. Preko puta muzeja, tvornica je Corvettea, svaki novi danas i izlazi iz Bowling Greena. Oko 11.000 vlasnika prijavilo je svoj dolazak na slavlja ovog vikenda, iz svake savezne drzave Amerike (najvise iz drzava Michigan, Ohio, Pennsylvania, Florida i Texas) i nekoliko stotina njih iz drugih dijelova svijeta odakle, za ovu priliku, i prebacuju svoja kola.
Cijena Corvetteu danas iznosi od $44.435 do $51.335. Amerikanci godisnje kupe oko 35.000 Corvettea, barem tri puta vise nego Porschea ili bilo kojeg drugog stranog sportskog automobila. Oko 85% kupaca cine muskarci, tri trecine njih iznad 40 godina starosti. Nova generacija Corvettea debitirat ce na sajmu automobila u Detroitu iduceg sijecnja. Nece biti, kazu, radikalnih promjena, jer i sadasnja generacija C5 Corvettea uziva reputaciju odlicnih sportskih automobila.