Christian Science Monitor donosi opsežan članak pod naslovom "Istraživanja pokazuju veliki broj civilnih žrtava u Iraku". Novinar ovog bostonskog lista, Peter Ford, javlja iz Bagdada da prikupljeni dokazi potvrđuju da je u nedavnom ratu stradalo između pet i deset tisuća iračkih civila. Riječ je o neovisnim istragama, a ovako velik broj ubijenih civila ukazuje da je nakon rata u Vijetnamu ovo druga američka vojna operacija po broju poginulih civila.
Da podsjetimo, u prvom zaljevskom ratu živote je izgubilo oko tri i pol tisuće civila. Ukoliko bude potvrđeno da je u tek okončanom ratu ubijeno tisuća iračkih civila, to će značiti da je na svakog poginulog američkog vojnika život izgubilo 33 iračkih civila. U vojnoj operaciji u Panami 1989. godine na svakog ubijenog američkog vojnika poginulo je 13 panamskih civila.
"Christian Science Monitor" ističe kako su i američki i britanski vojni časnici inzistirali na tome da se čini sve što je moguće da se izbjegnu civilne žrtve, ali navodi se da su bombe često mijenjale pravac, da su birani pogrešni ciljevi te da su američki vojnici u svom silovitom pohodu prema Bagdadu ubili na tisuće civila iz zraka i sa zemlje. Američko Ministarstvo obrane odbilo je dati bilo kakvu procjenu o broju ubijenih civila tijekom rata u Iraku.
"New York Times" piše o tome da su Senat i Zastupnički dom napravili sporazum o dugo očekivanom smanjenju poreza za 318 milijardi dolara kroz idućih deset godina. Taj sporazum, napravljen uz angažman dopredsjednika Dicka Cheneya i postignut uz veliku nervozu, pregovaranja i žučne rasprave, poziva na daleko manje smanjenje poreza od prvotnog prijedloga predsjednika Busha od 726 milijardi, a čak je manji i od verzije usvojene u Senatu, od 350 milijardi dolara.
Međutim, naglašava "New York Times", aktualna administracija će ovaj sporazum proglasiti uspjehom zbog toga što je postigla principijelnu pobjedu u traženju smanjenja poreza na burzovne dividende.
"New York Times" također piše da je predsjednik Bush kritizirao neke europske zemlje zbog uvođenja zabrane na genetski modificiranu hranu što je, prema njegovom mišljenju, obeshrabrilo druge zemlje u svijetu da koriste tu tehnologiju i tako zaustave glad u Africi. Ovo je prvi put da američki predsjednik dovodi u vezu europsku opstrukciju u prodaji genetički proizvedene hrane sa pojavom gladi u svijetu, odnosno prvi put se povezuju politika i glad.
"Times" ističe da je gospodin Bush o ovoj temi govorio zbog skorašnjeg godišnjeg ekonomskog sastanka najbogatijih svjetskih zemalja u Francuskoj. Bijela kuća je već priopćila da na tom skupu predsjednik Bush ne planira nikakava pomirenja s čelnicima Francuske i Njemačke, nakon brojnih neslaganja oko rata u Iraku.