Nacionalne manjine u Hrvatskoj, njih ukupno 16, jučer su u općinama, gradovima i županijama birale svoja manjinska vijeća. Riječ je o tijelima koja su novost u hrvatskom demokratskom životu, a predviđena su Ustavnim zakonom o pravima manjina, donesenim koncem prošle godine.
Vijeća nacionalnih manjina nemaju moć odlučivanja, dakle, nisu u formalnom sustavu predstavničke i izvršne vlasti, već imaju isključivo savjetodavni karakter. Riječ je, međutim, o tijelima koja su važna za kvalitetu života nacionalnih manjina u Hrvatskoj, jer u njima manjinski predstavnici u jednoj općini, gradu ili županiji artikuliraju i definiraju što je njihov glavni interes, kada je u pitanju školovanje na njihovom manjinskom jeziku, kako očuvati manjinsko pismo, žele li na svom jeziku imati medije, jesu li ravnopravni pri zapošljavanju, jesu li u zajednici u kojoj žive dovoljno zastupljeni njihovi manjinski simboli itd.
Nakon što definiraju ova pitanja unutar svog manjinskog vijeća, predstavnici manjina ih prezentiraju zakonodavnim i izvršnim tijelima u lokalnoj zajednici ili pred državnim tijelima.
Na izborima koji su bili organizirani diljem Hrvatske, različite manjine pokazale su različiti interes za formiranje svojih manjinskih vijeća. Najveći odaziv na biralištima imali su Bošnjaci, koji su birali svoja bošnjačka vijeća. Na izbore za ta vijeća izašlo je čak preko 80 posto Bošnjaka koji žive u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je onima koji su bili upisani kao Muslimani, a željeli su se deklarirati kao Bošnjaci, jučer omogućeno da to učine i sudjeluju u izboru za bošnjačka manjinska vijeća.
Nakon Bošnjaka, najveći interes za izbor manjinskih vijeća pokazali su Nijemci, zatim Romi, Slovaci i Ukrajinci.
Prema podacima o odazivu, do 16 sati u gradovima i županijama na izbore za manjinska srpska vijeća izišlo je nešto više od 7 posto Srba, a u općinama nešto više od 14 posto. Riječ je o najbrojnijoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj, koja je na jučerašnjim izborima predložila i najviše vijeća.
Na izbore za manjinska vijeća u najmanjem broju odazvali su se Talijani, koji žive u Hrvatskoj. Ovako, općenito uzevši, slab interes manjina da izaberu svoja manjinska vijeća pripadnici manjina objašnjavaju kratkoćom roka za pripremu izbora. Naime, manjinski predstavnici su tražili da se prije raspisivanja izbora za manjinska vijeća organizira kampanja u kojoj bi se manjinama protumačilo što su zapravo manjinska vijeća, koja im je zadaća i zašto su važna za život manjina. Vladi se, međutim, iz nekih razloga žurilo raspisati izbore za ta vijeća i njezini predstavnici krivnju za neinformiranost manjina o važnosti tih tijela svaljuju na teret manjinskih predstavnika u Hrvatskoj.
No, bilo kako bilo, jučerašnji izbori, koji su koštali 22 milijuna kuna, po ocjeni nevladine udruge GONG, koja nadgleda izbore, protekli su u najboljem redu i bez incidenata. Državno izborno povjerenstvo, koje vodi predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić, konačne rezultate dužno je objaviti danas do 19 sati.