Imaju li ne-nacionalisti budućnost u bosansko-hercegovačkoj politici? – glasio je naslov jučerašnjeg panela u američkom Institutu za mir na kojem je govorio bivši premijer te zemlje Zlatko Lagumdžija, čelnik tamošnje Socijaldemokratske Partije. O svojem viđenju situacije u Bosni i Hercegovini govorio je nakon Lagumdžije Jim O’Brien, bivši izaslanik američkog predsjednika za Balkan, u administraciji Billa Clintona.
Zlatko Lagumdžija smatra da ne-nacionalisti u Bosni i Hercegovini imaju budućnost. No na nju će se možda morati izvjesno vrijeme pričekati. Jer, “nacionalisti možda nemaju budućnost, ali u svakom slučaju imaju prošlost”, koja je u ratom traumatiziranoj zemlji građanima još uvijek vrlo važna. Da bi se “ne-nacionalistička budućnost” ubrzala, potrebno je reformirati ustav koji su – kaže Zlatko Lagumdžija – "1996. za svoje potrebe napisali nacionalistički političari iz sva tri naroda."
Međutim, Zlatko Lagumdžija je početkom ovog desetljeća dvije godine bio na vlasti. Izgubio je izbore zbog – kako kaže - nejake koalicije, apstinencije glasača te činjenice da su vladine ekonomske reforme pogodile najviše "običan svijet”, koji od njih nije vidio koristi.
Lagumdžija: Za izborni poraz reformske vlade u najvećoj su mjeri ipak odgovorni nacionalisti
Razlozi prilično podsjećaju na muke sadašnje vladajuće koalicije u – za razliku od Bosne – nacionalno homogenoj Hrvatskoj. Možda onda i nije glavni problem u nacionalizmu?
"Razlozi za poraz su izraz zakonitosti koje i inače važe za tranzicijske zemlje. Vlade su radikalno krenule u reformu i zasjekle u privilegije kriminalnih struktura. Međutim, prvi udar reformi ipak je najjače pogađao nedužni svijet, siromašno stanovništvo. Velik broj ljudi koji su za nas glasali nije to ponovno učinio jer je ili smatrao da su reforme bile prebrze ili pak da su bile prespore. Međutim, zbog strukture Bosne i Hercegovine, mislim da je nacionalizam ipak glavni problem, zbog toga što se on vješto koristi od snaga radikalne desnice da se probudi strah kod ljudi" - smatra Zlatko Lagumdžija.
Međutim, najnoviji izborni uspjesi nacionalnih stranaka su vjerojatno i njihovi posljednji uspjesi – smatra Jim O’Brien, bivši izaslanik američkog predsjednika Clintona za Balkan, te jedan od tvoraca mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini. "Nacionaliste ne zanima rješavanje problema koji se moraju riješiti da bi zemlja postala dio razvijenog svijeta. Nova radna mjesta, školstvo, ekonomski razvoj, izvoz... Oni su nesposobni riješiti te probleme. Njih jedino zanima vlastita financijska dobit, a manipuliraju domoljubnim osjećajima ljudi koji su – posve opravdano – ponosni na vlastiti narod. Zbog toga, dugoročno gledano, oni jednostavno nemaju budućnost" - smatra ovaj bivši visoki dužnosnik Bijele kuće koji danas radi u consulting tvrtci The Albright Group, kojoj je na čelu bivša američka državna tajnica Madeleine Albright.
O'Brien: Vlastite uspjehe usporedite sa neuspjesima nacionalista
Jim O’Brien smatra da reformski političari u regiji – ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Hrvatskoj te Srbiji – trebaju glasnije progovoriti o uspjesima svoje politike, te usporediti sadašnje stanje, nakon djelomično provedenih ekonomskih reformi, sa stanjem od prije šest ili sedam godina.
"U Bosni su postignuti značajni uspjesi. 1996. više od polovice stanovništva je bilo u izbjeglištvu. Posljednjih su se godina kućama vratile stotine tisuća ljudi. Sama ta činjenica je impresivna. Gospodarski rast – šest posto. To je velik uspjeh. To pokazuje da ministre u vladi ne zanima samo vlastito bogaćenje, već da su poduzete neke dobre ekonomske mjere. Još jedan uspjeh je reforma bankovnog sustava. Međutim, o tim uspjesima trebaju početi govoriti političari iz Bosne i Hercegovine, a ne isključivo mi ovdje u Americi" - rekao je Jim O'Brien.
Građani moraju biti svjesni da ih u Europu neće dovesti nacionalisti - izjavio je Jim O'Brien. U vezi formule budućeg uspjeha reformske opcije koju zastupa Zlatko Lagumdžija, gospodin O'Brien je dao nekoliko savjeta: prvo, konsolidirati koaliciju stranaka tako da ih više ne bude 21 – kako je bio slučaj u prošloj vladajućoj koaliciji. Drugo, centralizacija vlasti - ali ne samo ustavnim promjenama koje se na lokalnoj razini lako izbjegavaju, već slabljenjem lokalnih oligarhija koje sustavno ignoriraju središnju vlast. Kao primjer za ovo posljednje Jim O’Brien naveo je intervenciju međunarodnog povjerenika u poslovanje Hercegovačke banke iz Mostara, koja je predstavljala financijski temelj Hrvatske demokratske zajednice.