Dok izgledi za rat u Iraku postaju sve izvjesniji, s naslovnica dnevnih listova ne silaze naslovi o rastu cijena nafte. O ovom sve ozbiljnijem problemu govori James Placke, znanstvenik koji radi u organizaciji Cambridge Energy Research Associates iz Washingtona.
James Placke, koji danas radi i kao suradnik washingtonskog Instituta Brookings, proveo je više godina u američkoj diplomatskoj službi. Govoreći o situaciji na tržištu nafte, gospodin Placke predviđa da neće doći do nestašice ove sirovine. Kako kaže, ukoliko Irak zbog rata prestane izvoziti naftu, manjkove će nadoknaditi Saudijska Arabija i druge zemlje Perzijskog zaljeva.
Međutim, može se očekivati da će cijena nafte i dalje rasti dok se ne riješi iračka kriza. Osvrćući se na sve slabija financijska tržišta, naš sugovornik nudi još jednu pesimističnu prognozu: "Bojim se da će cijene dionica nastaviti padati. Ovakva nesigurnost oko važnog političkog i vojnog događaja, odnosno, mogućeg rata s Irakom, odražava se vrlo negativno na cijene dionica. Financijska tržišta ne vole nesigurnost i zato cijene dionica padaju. Nesigurnost ne voli niti tržište naftom, ali cijene nafte rastu."
Cijene benzina u Sjedinjenim Državama su - kaže gospodin Placke – u posljednjih pet mjeseci porasle za oko 30 posto. On ističe da je sličan ozbiljan porast cijena nafte zabilježen posljednji put kada je pao šah u Iranu. Usporedbe radi, 1980, barel nafte je u današnjim dolarima koštao čak 68 dolara, odnosno, dvostruko više nego danas.
Što će se dogoditi s iračkim naftnim poljima ukoliko dođe do rata u Iraku?
James Placke: Ukoliko dođe do rata, iračka naftna industrija morat će obustaviti proizvodnju, u najmanju ruku zbog sigurnosnih razloga. Ukoliko iračka naftna postrojenja budu pretrpjela veće štete zbog iračke sabotaže ili vojnih akcija, to neće promijeniti situaciju. Irak će prestati izvoziti naftu onoga dana kada počnu borbe. Ipak, svijet proizvodi dovoljno nafte da bi mogao zadovoljiti postojeću potražnju, bez obzira na Irak.
Neizvjesnosti na svjetskom tržištu nafte pridonijela je i Venecuela, u kojoj je u prosincu izbila ozbiljna politička kriza. Kako je štrajk u toj zemlji blokirao proizvodnju venecuelanske nafte tako su zalihe nafte na sjevernoameričkom tržištu počele padati, a cijena te sirovine počela je vrtoglavo rasti. Prema riječima našeg sugovornika, kada bi se dogodila “još jedna Venecuela”, tj. kada bi s tržišta nestalo još dva do tri milijuna barela dnevno, došlo bi do nestašice nafte. Iako gospodin Placke iz instituta Brookings ne želi nagađati hoće li do nestašice zaista doći, ipak ukazuje da bi, u takvom slučaju, Sjedinjene Države aktivirale svoje straške naftne rezerve.