U Washingtonu je u tijeku Međunarodna konferencija o borbi protiv trgovanja ljudima na kojoj sudjeluju predstavnici vlada i nevladinih organizacija iz 120 zemalja svijeta.
Prema procjenama američkog Državnog tajništva iz 2001. godine, 700 tisuća osoba je bilo natjerano na prisilni rad i prostituciju. No, Međunarodna organizacija za migracije spominje brojku od četiri milijuna ljudi. Uviđajući razmjere tog problema američko Državno tajništvo, u suradnji s nevladinim Savezom za borbu protiv trgovine ljudima, organiziralo je međunarodnu konferenciju u Washingtonu na kojoj se razgovaralo o načinima suzbijanja tog vida kriminala.
Obraćajući se sudionicima skupa američki ministar pravosuđa John Ashcroft je izvjestio da je vlada u protekle dvije godine optužila ili osudila 92 osobe iz ukupno 21 slučaja trgovine ljudima. Američko Ministarstvo pravosuđa, naglasio je gospodin Ashcroft, izdvojilo je devet i pol milijuna dolara za potrebe organizacija koje skrbe o žrtvama trgovine ljudima.
Na međunarodnom planu, američka vlada surađuje s vlastima u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumunjskoj, a legislativna i tehnička podrška koordinira se putem SECI-ja, Inicijative za suradnju na jugoistoku Europe. Što Hrvatska poduzima po pitanju trgovine ljudima, pitali smo Ivanu Werft, tajnicu Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovine ljudima, koja sudjeluje u radu washingtonske konferencije:
"Vlada je u petom mjesecu 2002. službeno osnovala Nacionalni odbor za suzbijanje trgovine ljudima i to je jedno multi-disciplinarno tijelo u kojem su predstavnici svih relevantnih ministarstava, Državnog odvjetništva, Hrvatskog sabora, nevladnih organizacija i medija. Jedan od prvih zadataka bio je izrada nacionalnog plana na području suzbijanja trgovanja ljudima. Taj plan je napravljen, a Vlada ga je službeno usvojila u 11. mjesecu prošle godine."
Među ostalim, kaže Ivana Werft, u tijeku su zakonske promjene za kazneno procesuiranje trgovaca ljudima i zaštitu žrtava. Prema njenim riječima, teško je utvrditi prave razmjere trgovine ljudima u Hrvatskoj zbog nedostatka konkretnih podataka: "To nije samo problem s kojim se susreće Hrvatska već ga imaju sve zemlje. Od kad smo počeli pratiti ovu problematiku, znači i sa educiranjem policije, tužilaštva i sudaca, unazad godinu i pol, imali smo osam slučajeva."
S obzirom na situaciju u okolnim zemljama hrvatske vlasti nemaju veliki problem s trgovinom ljudima, no to se može promjeniti jer mnogi krijumčarski putovi ka zapadnoj Europi vode upravo preko Hrvatske. U suzbijanju trgovine ljudima, kaže Ivana Werft, surađuju sve zemlje regije, a njihovi se napori uglavnom odvijaju preko Trećeg radnog stola Pakta o stabilnosti te putem SECI-ja.