U posljednjih deset godina flota hrvatske trgovačke mornarice smanjena je za više od 100 brodova i preko 1.5 milijun tona nosivosti. Nepovoljne prilike na svjetskom tržištu i loša politika investiranja dovele su do teškog stanja u hrvatskim brodarskim poduzećima, a jedan od mogućih izlaza iz krize je udruživanje s moćnim svjetskim kompanijama.
Danas u svijetu plovi 38 000 brodova koji prevezu 80 posto količine svjetskih roba. U hrvatskoj floti od 190 brodova, 44 plovi pod stranim zastavama. Samo za Tankersku plovidbu iz Zadra i Atlantsku plovidbu iz Dubrovnika može se reći kako predstavljaju stabilne hrvatske brodare.
Riječka Croatia Line – sljednica nekadašnje Jugolinije - zbog gubitka tržišta uzrokovanog raspadom bivše države i nasnalaženjem uprave u novonastalim okolnostima neslavno je prije dvije godine završila u stečaju.
Splitski brodar Jadroplov u najboljim je danima imao 25 brodova i tisuću zaposlenih. Danas u floti ima sedam brodova i 150 pomoraca. Razlog teške situacije u kojoj se nalazi Jadroplov stručnjaci pripisuju pretjeranim investicijama sredinom devedesetih godina i lošem managementu. Predsjednik Uprave Jadroplova Sjepan Papić kaže:
“Brodari su shvatili da se moraju udruživati. Da li će to biti udruživanje između hrvatskih brodara ili s nekim jačim svjetskim brodarom, pitanje je strategije. Znači treba tražiti partnera za udruživanje jer jedino se tako može opstati. Jači postaju još jači i diktiraju uvjete tržišta, a samostalni nastup jednostavno treba zaboraviti."
U hrvatskoj je 30 000 registriranih pomoraca. Oni su cijenjeni i traženi u svijetu - 20 000 ih plovi na stranim brodovima. Branko Berlan, dopredsjednik Sindikata hrvatskih pomoraca, iz područnog ureda Split, kaže da su pomorci najbolji hrvatski izvozni proizvod. Zalaže se za veću državnu pomoć pomorcima pri zapošljavanju i rješavanju problema u području zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
O razlozima teškog stanja u hrvatskoj trgovačkoj mornarici Berlan ističe: “Pojednostavljeno govoreći, svijet se globalizirao na način da su Englezi preuzeli kontrolu nad komercijalnim businessom, Nijemci su uspješni u bankarskim transakcijama, a ostali su uzeli što imaju. Nažalost ono što mi imamo je jedino naš pomorac i tu moramo tražiti budućnost. Pomorac - to je naša snaga."
Kapetan Ante Roje nezavisni je pomorski analitičar. Podsjeća da gotovo 100 posto uspjeha i neuspjeha u rizičnoj djelatnosti kakva je brodarstvo ovisi o investicijama. Gospodin Roje ističe da u brodarstvu opstaju samo oni koji u pravo vrijeme kupe kvalitetan brod i na vrijeme ga prodaju:
“Potrebno je kupiti kad je jeftino i prodati kad je skupo, a sredstva koja se koriste kod investiranja su razmjerno skupa sredstva jer su to prije svega bankovni krediti.”
U Hrvatskoj, dodaje naš sugovornik, brodari uglavnom investiraju bez vlastitih sredstava uz komercijalni kredit banke koja mora pokriti veći dio investicije.
Rješenje za hrvatske brodare on vidi u poboljšanju domaćeg managementa, razvoju dioničkog kapitala te postojanju jeftinijih izvora iz investicijskih fondova, gdje je kamata puno niža i uvjeti povoljniji pri ulaganjima domaćih kompanija u nove plovne jedinice.