Hrvatska je uspješno započela diplomatsku ofenzivu za dobivanje podrške zahtjevu za članstvo u Europsku uniju kojeg namjerava podnijeti idućeg mjeseca. Na zagrebačkom sastanku predsjednika vlada zemalja tzv. Kvadriterale, premijeri Italije, Mađarske i Slovenije obećali su joj punu podršku.
Hrvatski premijer Ivica Račan može biti potpuno zadvoljan zagrebačkim sastankom Kvadrilaterale kojim je završilo hrvatsko predsjedanje tom regionalnom inicijativom.
Silvio Berlusconi, Peter Madgyessy i Anton Rop obećali su poduprijeti hrvatsku kandidaturu za članstvom u Europskoj uniji, neovisno o otvorenim pitanjima i neriješenim problemima na relacijama Zagreb-Rim i Zagreb-Ljubljana.
"Italija podupire hrvatsku kandidaturu," kazao je novinarima u Zagrebu talijanski premijer. On nije precizirao kada će Italija ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU.
Prepreka ratifikaciji neriješeno je pitanje imovine esula koji su nakon Drugog svjetskog rata iz Hrvatske izbjegli u Italiju.
"Garantiram da će moja zemlja Hrvatskoj dati cjelovitu i potpunu podršku da postane članicom EU i NATO-a", rekao je Berlusconi. Dodao je da se Italija zalaže za Europu proširenu do Rusije, Turske i Izraela jer "jedino takva Evropa može konkurirati SAD".
Mađarski premijer Peter Madgyessy predložio je predintegracijski program kako bi tri države članice Europske unije ekonomski i tehnički pomogle Hrvatskoj.
Slovenski premijer Anton Rop kazao je da bi hrvatski ulazak u EU pomogao u rješavanju brojnih otvorenih pitanja između dvije države. NE Krško, granica u Piranskom zaljevu, Ljubljanska banka - tri su ključna problema koji godinama opterećuju hrvatsko-slovenske odnose. Premijer Rop kazao je da postoji dobra volja s obje strane da se problemi riješe, ističući da bi se hrvatskim članstvom u EU oni lakše riješavali, na obostranu korist.
"Na današnjem sastanku dogovorili smo se da Hrvatskoj ponudimo svu pomoć koju bude tražila. Mislimo da joj dosta mogu koristiti slovensko i mađarsko iskustvo priključenja, ali od velike pomoći može biti i Italija kao jedna od najutjecajnijih članica EU," rekao je Rop.
Hrvatska se odlučila na apliciranje za članstvo u veljači, mjesec dana prije izvještaja Europske komisije o napretku kojeg je postigla u prvoj godini nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Vladin je argument 58 posto realiziranih obaveza i napredak na tri ključna područja - pravosuđu, povratku izbjeglica i suradnji s Tribunalom za ratne zločine.
Ministar za europske integracije Neven Mimica kazao je za Glas Amerike da bi eventualno negativne ocjene vlada mogla dobiti za ponašanje u "slučaju Bobetko", ali da je se ne moze optužiti za nesuradnju sa sudom.
Dodao je da je cilj Hrvatske do kraja iduće godine dobiti status kandidata, a do 2006. ispuniti sve kriterije za punopravno članstvo. "Hrvatska ne želi propustiti drugi krug proširenja, 2007. godine" - kazao je Neven Mimica Glasu Amerike.