Human Rights Watch, organizacija koja prati poštivanje ljudskih prava širom svijeta, objavila je danas svoje godišnje izvješće, koje se odnosi na 2002. godinu. Dokument analizira situaciju u 58 država svijeta, a evo što u njemu piše o Hrvatskoj:
Obrana prava manjina predstavljala je u 2002. za Hrvatsku najveći izazov, kada je u pitanju zaštita ljudskih prava – navodi se u izvješću. Ova se tvrdnja potkrepljuje sljedećim činjenicama: prvo, vlada je i dalje vrlo neodređena kada je u pitanju podrška povratku srpskih izbjeglica. U Hrvatsku se vratilo oko 110 tisuća izbjeglica, od njih oko 350 tisuća, koliko ih je otišlo.
Glavna prepreka sustavnom povratku su problemi vezani uz pravo vlasništva – naime, tisuće izbjeglica koje se vraćaju nalaze uništenu imovinu ili u njihovim kućama žive drugi. Povratak sprečava i nedostatak radnih mjesta, što dovodi do diskriminacije u upošljavanju.
Izvješće Human Rights Watcha prati stanje do studenog prošle godine, a do tada Sabor Republike Hrvatske nije bio usvojio ustavni Zakon o manjinama. Human Rights Watch kritizira i ovu činjenicu.
Romi diskriminirani u svim područjima javnog života
Izvješće dokumentira kršenje prava hrvatskih Roma, koji su – kako se kaže – diskriminirani u svim područjima javnog života. Primjerice - stjecanju državljanstva, školovanju, stanovanju, zdravstvu i upošljavanju. Spominje se slučaj školske segregacije romske djece u Međimurju, u posebne razrede. Sud je odbacio tužbu roditelja romske djece, utvrdivši da “njihovo etničko podrijetlo nije bio razlog za osnivanje posebnih razreda”.
Problemi pravosuđa
Human Rights Watch primjećuje da su mnogi od ovih problema vezani uz nezadovoljavajuće stanje u hrvatskom sudstvu: “Postoji ogroman broj nerješenih predmeta, velik je broj neiskusnih sudaca kao i pomoćnog osoblja, a česti su slučajevi i lokalnog političkog pritiska, pogtovo kad se radi o sucima koji su imenovani za vrijeme vladavine Franje Tuđmana.”
U vezi problematike ratnih zločina, Human Rights Watch u Hrvatskoj primjećuje i napredak, ali i korake unatrag. Od ovih posljednjih, negativnih, tu su slučajevi Ante Gotovine i Janka Bobetka, koje Zagreb nije izručio haaškom Tribunalu, iako su oni optuženi za ratne zločine. Od pozitivnih pomaka, spominju se lokalna suđenja za ratne zločine za koje su optuženi hrvatski državljani, iako se i tu poimence jedino spominje slučaj Lora, gdje se kritizira “očita pristranost suca i zastrašivanje svjedoka.”
Kažnjava se 'iskazivanje kozmopolitskih mišljenja'
Središnje vlasti u Hrvatskoj nisu utjecale na neovisnost medija – stoji u izvješću. Međutim, državna televizija u veljači prošle godine nije željela emitirati već pripremljenu emisiju o “deustašizaciji Hrvatske”. U ožujku, okružni sud u Zagrebu potvrdio je dvije nižestupanjske presude protiv tjednika Feral Tribune, zbog klevete. Feral se kažnjava novčanom kaznom od oko 24 tisuće dolara i zbog toga što je – kako se kaže u optužnici – izražavao “kozmopolitska mišljenja.”
Ignoriranje pučkog pravobranitelja
Izvješće Human Rights Watcha dokumentira i djelatnost profesionalnih i vrlo aktivnih organizacija za zaštitu ljudskih prava na lokalnoj razini, u više gradskih središta. Ističe se i aktivnost pučkog pravobranitelja Republike Hrvatske, koji ukazuje na kršenja ljudskih, vlasničkih, mirovinskih i drugih prava građana.
Human Rights Watch navodi da je pučki pravobranitelj u svom izvješću naveo da ministarstva i druga tijela vlasti u pravilu ignoriraju njegova izvješća o kršenju prava građana. 9. srpnja prošle godine – navodi se u izvješću Human Rights Watcha – predstavnik vlade Republike Hrvatske oštro je napao pučkog pravobranitelja zbog njegove kritike stanja s ljudskim pravima u zemlji.