U kontekstu mogućeg rata protiv Iraka, kongresmen Charles Rangel iz New Yorka nedavno je predložio ponovno uvođenje opće vojne obveze, koja bi obuhvatila sve mlade Amerikance, bez obzira na njihov spol te klasnu ili rasnu pripadnost. Kongresmen Rangel kaže da bi, kada bi svi morali služiti u vojsci, zakonodavci možda bili manje spremni slati zemlju u rat. Trenutno, tek jedan od 535 članova Kongresa, ima dijete koje služi u oružanim snagama. Prijedlog Charlesa Rangela ponovno je pokrenuo javnu raspravu o rasnom i klasnom sastavu američkih oružanih snaga.
Izborni okrug koji Charles Rangel zastupa u Kongresu sastoji se od dijelova New Yorka, poput Harlema, u kojima većinu čine ne-bijelci – dakle - manjine. 83 posto njegovog izbornog tijela čine crnci i Amerikanci latinoameričkog podrijetla. Izborni okrug Charlesa Rangela je među najsiromašnijima u zemlji. U intervjuu za američku televiziju, kongresmen Rangel jasno je dao do znanja da su mu prva briga – njegovi birači:
"Čini se da ni oni koji podržavaju rat protiv Iraka uopće ne razmišljaju o tome – tko će zapravo ratovati. Ukoliko pogledate našu sadašnju vojsku, vidjet ćete da je sastavljena od ljudi iz nižih slojeva društva."
Rangel: Vojska osigurava napredovanje manjinama
Crnci, kao i ljudi iz nižih ekonomskih slojeva, neproporcionalno su zastupljeni u američkim oružanim snagama. Jedan izvještaj Pentagona pokazuje da velika većina novih regruta dolazi iz srednje klase ili obitelji s niskim primanjima. 22 posto ne-časničkog vojnog osoblja i više od trećine pripadnika kopnenih snaga su crnci, iako oni čine samo 12 posto civilnog stanovništva u dobi između 18 i 44 godine. S druge strane, bijelci čine 64 posto pripadnika oružanih snaga, ali ih u ukupnom stanovništvu ima 71 posto.
Vojska se oduvijek smatrala mjestom koje osigurava priliku za napredovanje u društvu, pogotovo kada su u pitanju manjine. Kongresmen Rangel tvrdi da rasne predrasude još uvijek spriječavaju crnce da uspiju na drugim poljima javnog života: "Većina mladih koji se javljaju za vojnu službu čini to zato jer ne može napredovati u privatnom sektoru. Nažalost, među njima su najbrojniji pripadnici manjina."
Owens: Bijelci u borbi, crnci češće u logistici
No, znači li to da će pripadnici manjina činiti – većinu žrtava, ukoliko Sjedinjene Države krenu u rat? Ne – kaže Mack Owens, profesor strategije i vojnog planiranja na mornaričkom ratnom koledžu u Newportu u saveznoj državi Rhode Island. Prema njegovim riječima, tijekom rata u Vijetnamu, 86 posto poginulih američkih vojnika činili su bijelci, iako su crnci sačinjavali čak trećinu oružanih snaga.
Mack Owens pojašnjava da, za razliku od crnaca, mnogi bjelački regruti "traže avanturu", pa se uključuju u borbene postrojbe: "Crnci u vojsci pokušaju izgraditi karijeru, pa češće odlaze u logistiku, opsrkbu ili transport. Te su stvari neophodne za moderno ratovanje, ali nisu tako rizične, kao što je na primjer, pješaštvo."
Profesor Owens dodaje da su mnogi crnci, koji su trenutno u oružanim snagama, stariji od tradicionalne boračke dobi između 18 i 26 godina. Prema njegovim riječima, u oružanim snagama čak je 30 posto crnaca, zato jer crnci ostaju duže u aktivnoj vojnoj službli: "Vojska Sjedinjenih Država jedna je od glavnih institucija u Americi u kojoj crnački muškarci rutinski zapovjedaju bijelcima. Zato u njoj ostaju duže od bijelaca."
Amerika vlada nema obaveznu vojnu službu od 1973., pred kraj rata u Vijetnamu. Predsjednik Bush dao je do znanja da "u vojsku ne namjerava unovačiti bilo koga", a prijedlog kongresmena Rangela nema gotovo nikakvu podršku u Kongresu.