Vlada Sjedinjenih Država godišnje u inozemstvo pošalje na ime izravne pomoći oko deset milijardi dolara. U Hrvatsku je do sada godišnje od te svote u pravilu odlazilo između 30 do 40 milijuna dolara. Administracija predsjednika Busha predložila je da se u sljedeće tri godine, do 2006., iznos ukupne pomoći inozemstvu poveća za pedeset posto – pomoć stranim zemljama bi prema tom planu iznosila oko 15 milijardi dolara.
Većina proračunskih zakona za ovu fiskalnu godinu, koja je počela 1. listopada 2002., još nije izglasana, tako da su iznosi strane pomoći za konkretne zemlje još uvijek nepoznati.
No, u vezi raspodjele te pomoći nastupit će izvjesne izmjene. Pomoć će se čvršće vezati uz postizanje američkih nacionalnih interesa, odnosno uz ostvarivanje politički i ekonomsko slobodnih društava te sigurnosti diljem svijeta. Što o takvoj promijenjeni pristupa misle američki Hrvati, koji sustavno lobiraju za veću pomoć domovini svojih predaka?
Natsios: Prekida se pomoć korumpiranim i autokratskim vladama
Velik dio pomoći stranim državama raspodjeljuje se putem američke Agencije za međunarodni razvoj. Njezin direktor, Andrew Natsios, jučer je predstavio plan vlade predsjednika Georgea Busha prema kojem američka pomoć predstavlja “nagradu zemljama koje grade demokraciju i provode političke i ekonomske reforme, dok se prekida pomoć korumpiranim i autokratskim vladama.”
"Najviše nas zabrinjava slabljenje vladavine prava u nizu zemalja. Upravo to najviše pridonosi otuđenju građana od politike, tako se destabiliziraju čitave zemlje, uništava ekonomija. Brine nas korupcija u državnoj upravi, u političkim strankama, sudstvu. S korupcijom su u pravilu povezani krijumčarenje drogom i ljudima, opći kriminal, kršenje ljudskih prava, razni oblici političke diktature" - rekao je Andrew Natsios.
On je dodao da će "Sjedinejne Države od sada pružati pomoć tek ako primatelj pomoći do kraja izvrši obećane reforme."
Kraljić: Zašto Srbiji više, a Hrvatskoj manje?
Ovu izjavu visokog dužnosnika američke vlade komentira John Kraljić, čelnik Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla, koja lobira za hrvatske interese. John Kraljić se slaže s proklamiranim načelma, međutim kaže da mu “nije jasno zbog čega onda Washington više novca šalje Srbiji nego Hrvatskoj.” "Upitno je koliko se sadašnje vlasti u Srbiji bore protiv veliko-srpskog nacionalizma. Oni osim toga ne izručuju ratne zločince. Bez obzira na to, ove godine Srbija, Crna Gora i Kosovo dobit će od američke pomoći oko 180 milijuna dolara – od toga sama Srbija 80 milijuna, Crna Gora 25. Hrvatska će – prema našim saznanjima - dobiti četrdeset milijuna dolara, što mislim da predstavlja smanjenje u odnosu na prošle godine. Mislim da je to pogrešna odluka, jer je u toj regiji pravi američki prijatelj Hrvatska, a ne Srbija."
Wortzel: Strana pomoć postaje efikasna poluga vanjske politike
Promjenu u načinu raspodjele američke izravne pomoći inozemstvu u Washingtonu mnogi hvale. Primjerice, Larry Wortzel, znanstvenik koji radi u konzervativnoj Zakladi Heritage, smatra da će američka pomoć stranim državama “tek sada postati efikasna poluga vanjske politike.” "Radi se o promjeni korjenite prirode. Promjena jamči da će se od sada pomoć jasnije vezati uz američke nacionalne prioritete, a to su promocija demokracije u svijetu, promicanje tržišne ekonomije, transparentnosti, opće odgovornosti te vladavine zakona."
John Kraljić se slaže s iskazanim načelima iz vladina dokumenta. Međutim, on tvrdi da se u praksi, pri dodjeli pomoći u Hrvatskoj, ta načela ne poštuju. "Mi smatramo da se mnogo tog novca troši na pogrešan način. Primjerice, dio američkog novca namjenjenog Srbiji odlazi organizaciji Veritas, koja po našem mišljenju radi na obnovi Srpske krajine u Hrvatskoj. U Hrvatskoj, američkom se pomoći financira rad Srpskog demokratskog foruma, kojem je na čelu Veljko Džakula, bivši ministar u vladi Srpske krajine. Američka pomoć financira i rad organizacija kojima su na čelu bivši komunisti koji su u posljednjih desetak godina postali veliki pristaše demokracije. U američkom Državnom tajništvu su nam rekli da financiraju ove ustanove zbog toga što ‘ne postoji nitko drugi’. Po našem mišljenju, to je neprihvatljivo. Ako se takva praksa nastavi, predložit ćemo našoj vladi da se pomoć Hrvatskoj potpuno ukine, umjesto da bude trošena na ovaj način."
John Kraljić izdvaja i – kako kaže - korisne projekte koji se financiraju iz američkog državnog proračuna, primjerice deminiranje i reformu hrvatskog sudstva.
Nacionalna federacija Amerikanaca hrvatskog podrijetla sustavno lobira za povećanje američke pomoći Hrvatskoj. Njezini se članovi redovito sastaju s predstavnicima Državnog tajništva i s članovima Kongresa. Angažiran je i profesionalni lobist, koji radi na povećanju pomoći za Hrvatsku.
Gospodin Kraljić kaže da je lobiranje za povećanje pomoći Hrvatskoj vrlo teško zbog toga što je iznos pomoći razmjerno vrlo malen. “U odnosu na ukupnu svotu američke godišnje pomoći inozemstvu od 10 ili 15 milijardi, 40 milijuna dolara je neznatan iznos, te se na to malo tko koncentrira” – objašnjava John Kraljić.
Bez obzira na to, Nacionalna federacija Amerikanaca hrvatskog podrijetla nada se da bi u predstojećem zakonodavnom usvajanju proračuna pomoć Hrvatskoj mogla ipak biti povećana za par milijuna dolara, u okviru podrške tranzicijskim zemljama Središnje i Istočne Europe.