Proslog smo petka, u nasoj seriji “Razgovori s kalifornijskim vinarima i vinskim strucnjacima,” prenijeli prvi dio razgovora s dr. Carole Meredith, profesoricom Odsjeka za vinogradarstvo i vinarstvo Sveucilista Kalifornije u Davisu i jednom od vodecih svjetskih strucnjaka za genetsko ispitivanje sorata i otkrivanje njihova porijekla.
Genetickom identifikacijom ona je, sa svojim kolegama sa zagrebackog Agronomskog fakulteta, i ustanovila rodbinsku povezanost zinfandela, plavca malog, dobricica i kastelanskog crljenka. O prednostima tog otkrica za kalifornijsko vinogradarstvo i vinarstvo bilo je rijeci u prvom dijelu intervjua. Danas – o nekim drugim temama, primjerice - prakticnoj koristi nedavnog otkrica za Hrvatsku.
Za dr. Meredith, i njene studente, zasluzne na ranijem otkrivanju porijekla cabernet sauvignona, chardonnaya i sorte petit syrah, pronalazenje korijena zinfandelu, za koji se dugo vjerovalo da je jedina americka “vinifera,” bio je veliki trijumf. Vjerojatno i njen zadnji jer, nakon 22 godine, u mirovinu se sprema i buduca slicna otkrica drugima prepusta.
Za Kaliforniju, rjesenje misterija zvanog zinfandel, istaknula je dr. Meredith, od dvojake je koristi. Kad znate odakle je loza, znate njeno prirodno okruzje, znate sto je za nju najbolje. Kad znate odakle je, znate i kamo poci po zanimljivije varijante, zanimljivije klonove. A klonalna raznolikost daje bolje grozdje. Prednosti za Kaliforniju, definitivne su, rekla je dr. Meredith. Za Hrvatsku?
Meredith: “Za Hrvatsku, koristi su vece nego za Kaliforniju...mislim da otkrice Hrvatsku stavlja na vinsku kartu svijeta, na svjetsko vinsko trziste, jer zinfandel je dobro poznata sorta za koju, danas, u svijetu postoji znacajno trziste...Sada kad se zna da je iz Hrvatske potekao, mislim da ce mnogi poceti vise pozornosti poklanjati i hrvatskim vinima, da ce ovako razmisljati – ako je zinfandel odande dosao, tko zna sto jos zanimljivog raste tamo.”
“Primjerice,” nastavila je dr. Meredith, “dobricic je, po mojem misljenju, izuzetno zanimljiva, fascinantna sorta. Ja bih voljela vidjeti da se sadi i uzgaja i u drugim zemljama. Dakle, ono sto zelim naglasiti, to je da ce se hrvatskim vinima i hrvatskim autohtonim sortama zacijelo poklanjati veca paznja nego do sada te da bi hrvatska vina na trzistu mogla imati daleko veceg utjecaja. No, u najmanju ruku, smatram da ce saznanje o porijeklu zinfandela u Hrvatsku privuci veci broj posjetitelja koji ce htjeti vidjeti mjesto iz kojega je zinfandel potekao, koji ce htjeti vidjeti i druge vinograde na dalmatinskoj obali. To bi, mislim, moglo pridonijeti znacajnom porastu vinskog turizma u Hrvatskoj, zapravo, znam da vec jest, odande mi javljaju da im ljudi dolaze i traze da im se pokaze taj vinograd u kojemu je zinfandel nadjen,” potvrdila je dr. Meredith.
U Kaliforniji, zinfandel je vazna sorta, dugo je, sve tamo od sredine 19. stoljeca, cinio kicmu kalifornijskog vinarstva, moglo bi se reci – bio je jedan od vinogradarskih emigranata koji je svoj “americki san” ostvario. Misliti da jos dominira kalifornijskim krajolikom, bilo bi pogresno, rekla je dr. Meredith, apsolutni vladari su cabernet sauvignon, chardonnay i merlot, a zinfandel, koji je za Kaliforniju i dalje vrlo vazan, tu je negdje, s njima u vrhu, i dalje je jedan od najvaznijih. Ali uziva ogromnu popularnost? Zasto?
Meredith:“Jedan od razloga njegovoj velikoj popularnosti, njegova je cijena, cesto niza od one cabernet sauvignona koji smatraju “kraljem crnih kalifornijskih vina.” No buduci da je francuska sorta, ima image uz koji ide i puno visa cijena. Zinfandel, s druge strane, zbog nize je cijene pristupacniji vecem broju ljudi. Osim toga, mozete s njim koju godinu pricekati, i vrlo dobar zna tada biti, ali mozete ga i vrlo mladog piti, sto s cabernet sauvignonom nije pametno ciniti. Uz to, zin je i tako raznolikog karaktera, jer i sorta je svestrana, raste i u hladnijim i u toplijim podrucjima, ovisno o mjestu, on daje i raznolika vina.
Je li i ona zinofil, pitala sam dr. Meredith...
Meredith“Da, ali ne opcenito... ovisi o tome tko ga je napravio, je li ga dobro i iz kakvog vinograda napravio. Ne volim svaki Zinfandel,” rekla je, “ali dosta ga popijem.”
Njen najdrazi, priznala je, onaj je koji iskljucivo i u svom vinogradu uzgaja – syrah. Sa suprugom, Stephenom Lagierom, koji je 14 godina radio s Robertom Mondavijem, vinograd – mali, kaze, velicine tek dva hektara, visoko iznad doline Napa, kupila je 1986, a prvo vino proizveli su tek 10 godina kasnije. Vinograd joj sve vise i vise vremena oduzima i stoga znanstveni rad pri Davisu uskoro napusta. Zahvaljujuci upravo njemu, u Hrvatskoj je bila vise puta i dobro pamti neka hrvatska vina...
Meredith: “Doista sam uzivala u vinima Dingac, narocito onome zadruge Dingac, odlicno vino! Probala sam i jako dobar Babic, iz Sibenika, i nedavno vino od dobricica napravljeno, privatno, na Solti, radi ga jedan covjek samo za sebe, bila sam vinom izuzetno impresionirana i smatram da toj sorti treba pokloniti vise paznje i vremena.”
Jednako impresionirana bila je dr. Meredith objedom, koji je za nju, Mikea Grgicha i nekolicinu drugih, jednom prilikom pripremio Jozo Burskin, iz Trstenika. “Svijeze musule koje je sam izvadio, vino koje je sam napravio, kruh koji je sam ispekao, krumpir koji je sam zasadio...ukratko,” rekla je dr. Meredith, “fantasticno jelo koje nikad zaboraviti necu!”
Iz Hrvatske, svih ovih godina, rekla je, samo je jednog studenta imala, studenticu, tocnije. Jasenku Piljac, koja je, da bi se skolovala, pomagala dr. Meredith u laboratoriju. Kad je poceo rad na plavcu malom, i kad se ustanovilo da je Jasenka iz Zagreba, bila je i ona ukljucena u istrazivanja. Kad je ovdje diplomirala, prica dr. Meredith, Jasenka se u Zagreb vratila i na zagrebackom Sveucilistu doktorat zavrsila. Sve moje kolege iz Zagreba, dodala je dr. Meredith, sada rade na tome da na istom mjestu, pod tocno istim uvjetima, zajedno uzgajaju plavac mali, zinfandel i druge dvije sorte – crljenak iz Dalmacije i primitivo iz Italije.
Kad od njih, na potpuno isti nacin, vina naprave, tek tada znat ce se i koje razlike medju tim sortama postoje. Znat ce se i koje razlike medju njihovim vinima postoje. Na vina razni cimbenici utjecu, ne samo vrsta grozdja, rekla je. Vina, primjerice, od plavca malog rade hrvatski vinari, od grozdja uzgojenog u Hrvatskoj; vina od zinfandela – kalifornijski vinari, od grozdja uzgojenog u Kaliforniji. Postoje razlike i u stilu pravljenja vina, zatim - plavac mali, pri berbi, ima veci stupanj zrelosti nego vecina zinfandela...
Postoje i razlike u klimi, dalmatinska obala nesto je toplija od vecine mjesta na kojima zinfandel u Kaliforniji uspijeva, Central Valley mozda je, po temperaturama, najbliza srednjoj i juznoj Dalmaciji; vecina plavca malog ne navodnjava se, kalifornijski zinfandel – da! Dakle, klima, uzgoj, nacin pravljenja vina kao i vrsta grozdja...sve to utjece na vina i razlike medju njima, razlike u njihovim okusima.
Zasto je tako dugo trebalo da se otkrije podrijetlo zinfandela?
Meredith:“Volim o zinfandelu razmisljati kao o imigrantu bez dokumenata, nije imao isprave, eto, zato je toliko trebalo da se otkrije odakle je dosao,” odgovorila je dr. Carole Meredith, “vinska detektivka” koja je rjesavanju “slucaja Zin” posvetila nekoliko godina istrazivackog rada.
