Sutra i preksutra u Pragu se održava summit NATO saveza. Na njemu će, kako se očekuje, u članstvo biti primljeno sedam država, koje su do prije 12 godina bile članice komunističkog bloka. Međutim, širenje NATO saveza na istok nije jedina promjena u sjeverno-atlanstkoj zajednici. Na redu je i radikalna transformacija NATO saveza.
Očekuje se da će u članstvo NATO saveza ući Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Za većinu njih, članstvo u NATO savezu predstavlja ostvarenje dugogodišnjeg sna. Bugarska veleposlanica u Washingtonu, Elena Pop Todorova, kaže da se od NATO saveza u istočnoj Europi vrlo mnogo očekuje:
"NATO savez nije jedino sigurnosna, vojna organizacija. Članice ujedinjuje i zajednički način života, slične kulturne vrijednosti. Jer ako pitate prosječnog Bugara u kakvoj bi zemlji on želio živjeti i raditi, navest će primjer neke zapadne zemlje, recimo Amerike, Njemačke ili Belgije. Postoji prirodna sklonost prema Zapadu i zbog toga su te zemlje izabrale NATO savez" - kaže bugarska veleposlanica.
NATO pred novim izazovima
Mnogi na Zapadu međutim, vjeruju, da je NATO savez nakon nestanka Sovjetskog Saveza izgubio svrhu. Jeffrey Simon, znanstvenik koji radi na Institutu za nacionalne strateške studije, tvrdi da bi NATO savez mogao uskoro postati zastarjeli vojni aranžman: "Mnogi su zabrinuti, hoće li taj više od 50 godina stari sigurnosni aranžman odoljeti novim izazovima, poput recimo globalnog terorizma."
O ovom se problemu posljednjih 12 mjeseci, pogotovo nakon terorističkih napada na Ameriku, vrlo mnogo raspravljalo, na obje strane Atlantika. "11. rujan – napad je bio planiran u Hamburgu, financiran iz Azije, izveden u Washingtonu i New Yorku... Cilj je isto tako mogao biti Brisel, Pariz, London ili Rim" - riječi su Ronalda Asmusa, autora nedavno objavljene studije NATO otvara vrata. On ukazuje na nove prijetnje Zapadu. Umjesto sovjetskog komunizma, tu su terorizam, etnički sukobi, nacionalizam i korupcija.
O ovim će se problemima početi govoriti na summitu u Pragu. “Radi se o sveobuhvatnoj adaptaciji novim okolnostima”, kaže gospodin Asmus. U hvatanju u koštac s novim izazovima važnu će ulogu imati NATO-ve snage za brzu reakciju. “One će reagirati u nekom budućem ratu, poput onog prošlogodišnjeg u Afganistanu”, kaže Ronald Asmus.
Jedno od važnih pitanja summita bit će i Irak – tu postoje mogućnosti američko-europskog spora, što bi moglo oslabiti i sam NATO savez. "Očito, radi se o najvećem izazovu ovog trenutka. Mogu li Amerika i Europa postići jedinstvo kada je u pitanju pitanje poput Iraka. Jer u ovom trenutku nema jedinstvenog stajališta. Američki predsjednik će u Pragu izložiti poziciju Washingtona. NATO kao organizacija neće sudjelovati u intervenciji protiv Bagdada, ali Bijela kuća se nada da će je većina zemalja NATO saveza podržati" - kaže gospodin Asmus.
Što nude nove članice?
Kritičari širenja NATO saveza na istok, kojih u Americi također ima, ukazuju na činjenicu da novi članovi nisu u stanju svrhovito doprinijeti zajedničkoj vojnoj spremnosti, a kamoli ne boriti se rame uz rame s američkom ili britanskom vojskom. Andrew Michta, profesor na Koledžu Rhodes kao primjer navodi vojske baltičkih zemalja:
"Što oni imaju? Pokušali su se pripremiti za izvođenje mirovnih operacija. Činjenica je da su oni u nekoliko mirovnih operacija stvarno sudjelovali, zajedno s vojnicima NATO saveza. Međutim, uzmimo tu tvrdnju sa zrnom soli. Radi se recimo o 21-om estonskom vojniku na Kosovu, u okviru talijanskog bataljuna. To je možda važna politička činjenica, ali s vojne točke gledišta estonsko sudjelovanje u mirovnoj misiji na Kosovu uopće nije bitno."
Druge brine činjenca da su nove članice, poput recimo Rumunjske i Bugarske, izrazito korumpirana društva. “Ne radi se samo o korupciji na domaćoj sceni, već i o korupciji u pograničnom sustavu – tu je razgranat šverc ljudima, drogom, a kada su u pitanju Bosna i Srbija, čak i šverc oružjem” – kaže Ronald Linden, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Pittsburgh.
Asmus: Vizija slobodne Europe u velikoj mjeri ostvarena
Zbog ovih i drugih problema, kaže Ronald Asmus, prijeti opasnost da bi se NATO savez u skoroj budućnosti mogao pretvoriti u debatni klub, koji neće imati velik vojni utjecaj. "Prije desetak godina, cilj je bio integrirati i stabilizirati veći dio središnje i istočne Europe. Ta vizija, slobodne Europe od Baltika do Crnog mora, je u velikoj mjeri ostvarena. Kad bi recimo bivši američki predsjednik Harry Truman mogao vidjeti što smo postigli, ja sam siguran da bi ustanovio – obavljen je vrlo dobar posao."
Ronald Asmus smatra da novi, veći NATO, ima sposobnost da održava mir u dobrom dijelu svijeta, baš kao što je hladnoratovski NATO održavao mir u Europi. Međutim, njegova nova misija mora biti bolje definirana, jer će jedino tako obje strane Atlantika biti zadovoljne. Ako se na praškom summitu donesu ispravne, očekivane odluke, ovaj će summit biti zapamćen kao najznačajniji u povijesti NATO saveza.