U Bruxellesu je upravo počeo summit šefova država i vlada Europske Unije sazvan s osnovnim ciljem da lideri pripreme financijske reforme potrebne za proširenje.
Europsko vijeće, što je službeni naziv za skup šefova država i vlada 15 članica Europske Unije, službeno počinje za pola sata, ali je prvi ozbiljni posao već odrađen na neformalnim radnim ručkovima. Neki novinari već znaju što su, primjerice, objedovali francuski predsjednik Chirac i njemački kancelar Schroeder ali su svi svjesni da o njihovom dogovoru kako riješiti pitanje financijske potpore poljoprivredi u mnogome ovisi i ishod čitavog ovog sastanka.
Šefovi država i vlada sastaju se s osnovnim svrhom dogovora o financijskoj podlozi proširenja Europske Unije. U 2004. godini Unija će se svojim “velikim praskom” povećati na 25 članica u ovom najvećem valu proširenja od njezinog osnivanja. Proširenju moraju prethoditi duboke izmjene u raspodjeli zajedničkih Unijinih sredstava.
Kako sada stvari stoje, većina članica ne pokazuje nekakvu spremnost da odustane od beneficija, a manjina u Uniji, države koje godinama više doprinose nego li dobivaju iz zajedničkog proračuna žele da se njihov teret smanji. Koliko je položaj kompliciran veli procjena da samo jedna mala država net-unosnik u proračun, znači zemlja koja više daje Uniji nego li prima do nje, Nizozemska, u novim uvjetima Velike Europe 25 država i uz današnja važeća pravila raspodjele, mora izdvojiti milijardu eura više nego što je izdvajala do sada i to samo za poljoprivredu. Unijini lideri će potrošiti iduća dva, a možda i više dana(jer nije isključeno da se summit nastavi sve dok ne donese pravi rezultat) na pretresanje financija kako bi omogućili nesmetan nastavak procesa proširenja.
Predmet spora jest i odluka u kojoj se mjeri moraju ugraditi sigurnosni mehanizmi praćenja i provjere da li novodošle članice u potpunosti uvažavaju slovo Unijinih proipisa.