U današnjem nastavku rubrike kojom obilježavamo godišnjicu terorističkih napada na Sjedinjene Države bit će riječ o gospodarskim efektima na tada posustalo gospodarstvo i povjerenje potrošača koje je zabilježilo privremeni, ali ipak nagli pad.
Jim Smith profesor je poslovanja na Sveučilištu Sjeverne Caroline i ima prilično jedinstveno iskustvo s terorističkim napadima od 11. rujna. Tog dana je, naime, bio na jednoj ekonomskoj konferenciji koja se održavala odmah pokraj Svjetskog trgovinskog centra.
Po njemu, ekonomske posljedice terorističkih napada bile su trenutačne i teške. "Preplašilo je potrošače nasmrt. I izbacilo ekonomiju iz njene putanje. Burze dionica bile su zatvorene cijeli tjedan. Avioprijevoznici nisu radili nekoliko dana. Svi su gledali televiziju i nije bilo puno trgovanja."
Tad nije bilo u potpunosti shvaćeno, no američko gospodarstvo već se nalazilo u recesiji. Nazadovanje američke ekonomije, prvo u proteklih deset godina, započelo je još u ožujku prije toga. Burze dionica koje obično ukazuju na buduće ekonomske aktivnosti, bilježile su pad još od veljače 2000. godine.
Stiglitz: Oporavak neupitan, upitna je dužina krize
Govoreći u siječnju ove godine nobelovac i profesor ekonomije na Sveučilištu Columbia Joe Stiglitz rekao je da su ekonomski problemi nakon 11. rujna predstavljali izazov za one koji utvrđuju američku ekonomsku politiku. "Smatram da je američko gospodarstvo uistinu snažno. Oporavit će se od ove krize kao što se oporavilo od svake druge krize. Jedino je pitanje kako ćemo učiniti ovu krizu što kraćom i sa što manje posljedica?"
Rješenje, koje je usvojio republikanski predsjednik i demokratska oporba u Kongresu, bilo je enormno, privremeno povećanje vladine potrošnje. Program za stimuliranje gospdarstva zajedno s kumulativnim efektima jedanaest smanjanja kamatnih stopa od strane Središnje banke, dalo je dodatan novac u ruke potrošača i pridonijelo snažnom ekonomskom oporavku u prva tri mjeseca ove godine.
Huether: Oprezni investitori usporavaju oporavak
No drugi događaji koji nisu u vezi s terorističkim napadima od 11. rujna, kao što su knjigovodstveni skandali koji su doveli do bankrota dvije velike korporacije, dodatno su potresli povjerenje potrošača i pomutili izglede za brzi oporavak gospodarstva.
David Huether iz Nacionalne udruge proizvođača kaže da je oporavak usporen i zbog nevoljkosti kompanija da povećaju ulaganja: "Jedan od glavnih razloga za to jest da postoji određena suzdržanost kog proizvođača da povećaju kapacitete, odnosno ulaganja. Dakle, do određene mjere događaji od 11. rujna igrali su ulogu u smanjivanju razine povjerenja koju vidimo kod proizvođača."
Gospodin Huether, kao i mogi drugi ekonomsiti, predviđa vrlo blagi gospodarski rast ove godine od ne više od dva posto.
Smith: Dok zarađujemo, mi ćemo i trošiti
No Jim Smith sa Sveučilišta North Carolina puno je optimističniji. On vjeruje da su prošlogodišnje smanjenje poreza, stimulativni efekt na vladinu potrošnju te niske kamatne stope položili temelje za brzi oporavak. Gospodin Smith očekuje da će predstojeća sezona božićnog kupovanja biti najbolja u američkoj povijesti: "Moto američkih potrošača jest: 'Kupuj dok se ne onesvijestiš. Tad se malo odmori i nastavi s kupovanjem'. Sve dok imamo prihod, dok zarađujemo, mi ćemo kupovati."
Američki prihod je za tri posto veći danas negoli je bio prije godinu dana.
Efekti terorističkih napada osjetili su se i na svjetsko gospodarstvo. Međutim, ako izdvojimo samo jedan sektor koji i dalje trpi najteže posljedice tih napada, to je transport. Ljudi ne lete više kao nekada i to je nanijelo štetu avioprijevoznicima, koji su drastično smanjili broj letova i otpustili destke tisuća uposlenika. Vrlo mali broj svijetskih avioprijevoznika u ovom trenutku posluje s profitom, a nekoliko njih se približilo na korak od bankrota.