U sjedistu UN-a, u New Yorku, danas pocinje prva Skupstina zemalja osnivacaMedjunarodnog kaznenog suda (ICC). Jedna od glavnih tocaka biti ce utvrdjivanje pravila i procedura za nominacije i izbor sudaca i tuzitelja Suda koji bi trebali biti izabrani pocetkom iduce godine. Medjunarodni kazneni sud osnovan je prije cetiri godine u Rimu usvajanjem Statuta kojim se 139 drzava, ukljucujuci SAD, suglasilo se s osnivanjem stalnog suda za ratne zlocine.
Sud je otvoren u srpnju, dva mjeseca nakon sto je ispunjen uvjet za pocetak rada, 60 drzava ratificiralo je Rimski statut, i unatoc tome sto su SAD povukle svoju podrsku. Amerika zahtijeva da njeni gradjani budu izuzeti od jurisdikcije Suda, a i Hrvatska je medju drzavama kojima je Washington ponudio potpisivanje bilateralnog sporazuma o neizrucivanju americkih drzavljana. Sporazum su do sada potpisali Rumunjska i Izrael, a dok pravni eksperti 15 drzava EU jos pripremaju zajednicki odgovor SAD-u, Velika Britanija i Italija prije nekoliko dana poslale su signal da bi mogle pozitivno odgovoriti na americki zahtjev.
"Ako bi Velika Britanija i Italija potpisale bilateralne sporazume bio bi to snazan udarac za Sud," kazao je u razgovoru za Glas Amerike prof Ivo Josipovic, nezavisni pravni ekspert koji ce, uz ministricu pravosudja, u New Yorku predstavljati Hrvatsku. Dodaje da americki zahtjev, obzirom na siroko formuliran clanak 98. Rimskog statuta, mozda i moze biti legalno moguc ali je moralno upitan.
Josipovic: "Pitanje koje se moze postaviti moralne je naravi - kako to da zemlja koja promovira demokratske vrijednosti i zeli biti predvodnik demokracije ne pristaje uz takav sud. Ja se slazim s onima koji tvrde da bi se SAD od nekog frivoloznog ili zlonamjernog gonjenja nekog americkog drzavljanina najbolje prevenirala potpisivanjem Rimskog statuta jer svaka drzava ima prioritet u nadleznosti u odnosu na Medjunarodni sud.’’
Za razliku od Medjunarodnog suda za bivsu Jugoslaviju i Ruandu koji su osnovani odlukom UN i cije su ovlasti iznad nacionalnih zakonodavstava, novi sud uspostavljen je medjunarodnim ugovorom, nije u sklopu UN i komplementaran je s nacionalnim zakonodavstvima. U svim slucajevima prvenstvo imaju zemlje ciji je drzavljanin osumnjicen za ratni zlocin, a Sud predmet preuzima samo ako ga nacionalno pravosudje ne zeli ili ne moze procesuirati. Za razliku od haskog Tribunala kojem je na prvom mjestu istraga, Stalni kazneni sud uvazavat ce nacionalne interese drzava.
Josipovic: "Sigurno je da je vazan i politicki i moralni problem to sto SAD znacajno financiraju i kadrovski pomazu haski Sud. Jos je teze pitanje ono s kojim ce se suociti drzave koje upravo temeljem preporuke pa cak, neki put i pritiska SAD suradjuju s tim sudom i izrucuju svoje drzavljane. I sad netko tko to predstavlja kao jednu ljudsku, moralnu, politicku i demokratsku obavezu kaze - cekajte, mi nismo obavezni izrucivati svoje gradjane, a vi jeste. To ce biti veliki i jaki vjetar u jedra protivnicima haskog Suda."
Zahtjev za neizrucivanjem svojih civila i vojnika SAD pravdaju strahom da njihovi protivnici sud ne iskoriste kao oruzje protiv americkih politicara i vojnika optuzujuci ih za civilne zrtve u vojnim akcijama.
Josipovic: "Nisam politicki analiticar ali mislim da je problem prenapuhan. Prakticne mogucnosti da se mimo i protiv Amerikanaca neprincipijelno progone americki drzavljani ravne su nuli. Posebno bi bile ravne nuli kada bi Amerika ratificirala Rimski statut. Sigurno je da bi tako velika drzava imala cak i tuzitelja ili u najmanju ruku suca. Za moj je pojam apsolutno nevjerojatno da to bi netko zloupotrijebio da nasteti americkim interesima. Ako bi americki drzavljanin pocinio zlocin preuzeli bi postupak i vodili ga.... Cini mi se da je to mozda pretjerana reakcija, a u svakom slucaju cini mi se da je stetna za razvoj medjunarodnog kaznenog prava pa i medjunarodnog humanitarnog prava."
Vladu premijera Ivice Racana americki je zahtjev doveo u prilicno nezavidnu situaciju. I dok politika trazi nacina da zadovolji Bruxelles a ne zamjeri se Washingtonu, prof. Josipovic smatra da Hrvatska ne treba potpisati ponudjeni sporazum.
Josipovic: "Bio bih zalostan da Hrvatska potpise sporazum. Amerika je prijateljska drzava, vrlo znacajna i utjecajna u medjunarodnoj zajednici, predvodnica mnogih pozitivnih svjetskih procesa, ali ne mislim da bi taj problem trebao opredjeljivati nase odnose. Ako mislim da moja drzava mora biti podvrgnuta jurisdikciji tog suda onda to mogu misliti i za ostale drzave. Ne vidim nikakav razloga da se bilo tko izuzme, ni hrvatski drzavljanin ni bilo ciji drugi. Ipak moram reci da se nadam da ce ubuduce doci do promjene americkog odnosa prema Medjunarodnom kaznenom sudu jer je za njega vrlo vazno sudjelovanje takve sile i takve demokratske drzave."