Kako bi Hrvatska trebala odgovoriti na zahtjev Washingtona da zajamči američkim građanima imunitet pred Međunarodnim kaznenim sudom? O ovom smo pitanju razgovarali s dvojicom američkih pravnih stručnjaka i dobrim poznavateljima prilika u regiji. Čuli smo dva potpuno oprečna mišljenja.
Rivkin: Bilateralni sporazumi predviđeni Rimskim sporazumom
Odvjetnik David Rivkin iz washingtonske firme Baker & Hostetler je svojedobno bio savjetnik Hrvatske glede nekih optužnica haaškoga Tribunala. On vjeruje da hrvatska vlada američkom zahtjevu mora pridati dužnu važnost:
"Prije svega, taj zahtjev treba ozbiljno razmotriti, jer je opravdan. Iako dužnosnici Europske unije tvrde suprotno, ti sporazumi ne potkopavaju Međunarodni kazneni sud, već su dapače predviđeni Rimskim sporazumom. Nadalje, ova administracija vrlo ozbiljno namjerava sklopiti što većih broj takvih sporazuma i donijela je zakon koji predviđa ukidanje vojne pomoći zemljama koje na takve sporazume ne pristanu. Osim gubitka pomoći, takve zemlje također se izlažu ozbiljnoj opasnosti pogoršanja odnosa sa Sjedinjenim Državama."
Witte: Najbolji odgovor - odugovlačenje
Posljedice odbijanja vjerojatno ne bi bile tako crne kako ih Washington sada opisuje – ocjenjuje Eric Witte, analitičar pri washingtonskoj nevladinoj Koaliciji za međunarodnu pravdu, koja se zalaže za kažnjavanje ratnih zločina. Prema njegovim riječima, za sada bi najbolji odgovor na američki zahtjev bilo – odugovlačenje, pogotovo s obzirom na nedavnu preporuku Europske unije zemljama kandidatima da se suzdrže od potpisivanja sporazuma o imunitetu.
"Sramotno je da Sjedinjene Države i Europska unija koriste zemlje kandidate za članstvo u NATO-savezu i Uniji za rješavanje vlastitog spora i da ih zbog toga dovode u neodrživu poziciju. Jasno je da te zemlje u velikoj mjeri ovise o Washingtonu i Bruxellesu. Vjerujem da će na kraju zemlje regije jasno iskazati svoje nezadovoljstvo, i da će Sjedinjene Države i Europska unija morati sjesti za pregovarački stol i same razriješiti razlike u stavovima."
Zagreb bi trebao koordinirati svoj odgovor s ostalim zemljama u regiji koje su se našle u istoj situaciji – preporučuje Eric Witte.
"Učitelj može kazniti jednog učenika, ali ne i sve"
S druge strane, David Rivkin smatra da se Europska unija ne bi trebala miješati u sklapanje bilateralnih sporazuma koje se nje ne tiču.
"Ukoliko bi niz zemalja središnje i istočne Europe – uključujući Hrvatsku - potpisao takve sporazume, i pri tome pokazao da to čini ne da bi se udovoljilo Washingtonu, već zato jer se s njima slažu – Europskoj uniji bilo bi teško kazniti te zemlje. Da tako kažem – učitelj može kazniti jednog učenika, koji mu se protivi, ali ne može kazniti cijeli razred. Europska unija ne bi trebala ucjenjivati te zemlje, niti se uplitati u sporazume koje se tiču samo dviju zemalja potpisnica."
Hrvatska bi pogotovo trebala shvatiti opravdanost američkog zahtjeva i ispuniti ga, s obzirom na vlastita iskustva s haaškim tribunalom – ocijenio je gospodin Rivkin.