Cijelo proteklo desetljeće mnogi istaknuti poslovni ljudi u Europi imali su mnogo razloga diviti se američkom poslovnom modelu koji je – kako je izgledalo – donosio veliku zaradu ulagačima u dionice. Image američkog poslovnog sektora narušen je nizom računovodstvenih skandala i Europljani se sada pitaju je li njihovo povjerenje u američki poslovni model bilo pogrešno.
Najprije je na vidjelo izbio slučaj energetskog diva Enrona koji je prošle godine otkrio da je preuveličao prihod za stotine milijuna dolara. Prošlog mjeseca američka telekomunikacijska kompanija WorldCom priznala je da je pogrešno prikazala svoje troškove za gotovo četiri milijarde dolara. Još nekoliko velikih američkih kompanija priznalo je da je pogrešno vodilo poslovne knjige. Kao rezultat toga tisuće radnika su otpuštene, a vrijednosti dionica skandalima zahvaćenih tvrtki dramatično su pale.
Niz korporacijskih propasti u Sjedinjenim Državama potkopao je povjerenje europskih poslovnih čelnika u ono što su nekada vidjeli kao model otvorenosti i odgovornosti. Neki od njih ne žele više investirati kapital u Sjedinjene Države dok se situacija ne raščisti. Direktori europskih kompanija godinama su se divili takozvanom američkom modelu zbog njegovog naglaska na otvorenost tržišne utakmice za sve, agresivno sklapanje poslova, visoku razinu otvorenosti prema javnosti i velikim novčanim nagradama za glavne direktore.
Gerard Walsh, analitičar pri jednom ekonomskom istraživačkom institutu sa sjedištem u Londonu, uspoređuje trenutnu atmosferu u Sjedinjenim Državama s mamurlukom: "To izgleda kao jutro nakon neprospavane noći. Tijekom godina ekonomske eksplozije, kada su se vrijednosti na tržištima dionica u Sjedinjenim Državama veoma brzo povećavale to je dalo određenu razinu slobode kompanijama u njihovom ponašanju i načinu na koji su prikazivale svoje poslovanje u poslovnim knjigama. Sada su tržišta dionica u padu, a neke od ovih stvari izlaze na vidjelo."
U Europi vlada bojazan da je mnogo više američkih kompanija krivo prikazivalo zaradu. Međutim, i Europa ima svoje vlastite financijske skandale. Vivendi Universal, konglomerat koji se nalazi u francuskom vlasništvu, i najveća njemačka telefonska kompanija, Deutsche Telekom, trenutno su na udaru kritika svojih dioničara zbog korištenja upitnih računovodstvenih metoda i ulaženja u preveliki dug.
Većina stručnjaka slaže se da problem na obje strane Atlantika nisu načela upravljanja nego direktori koji su odlučni krivo prikazati finacijske rezultate svojih kompanija. Europski direktori ipak počinju kritizirati američke računovodstvene standarde kao presložene i lako podložne manipuliranju.
Wolfram Gerdes, glavni financijski direktor ulagačke organizacije Dresdener Investment Trust, kaže da američki standardi omogućuju kompanijama da se ponašaju u skladu sa slovom, ali ne i duhom zakona: "Sjedinjene Države su u poslovnom smislu smatrane sigurnim mjestom. Ljudi su gledali na Sjedinjene Države kao na čelnika u poslovnom računovodstvu, no takvo se viđenje brzo mijenja."
U Europi se ne gleda blagonaklono ni na isplaćivanje desetina milijuna dolara direktorima, čak i u situaciji kada oni iznevjere svoje kompanije i ulagače. Prema prošlomjesečnoj anketi organizacije Gallup svega 32 posto ulagača u Europi smatra Sjedinjene Države najatraktivnijim tržištem na svijetu. Međutim, nema baš puno mjesta u koja se može uložiti kapital. Očekuje se da će europski gospodarski rast zaostajati za američkim u doglednoj budućnosti, japansko gospodarstvo ostat će na sadašnjoj razini, a druga tržišta smatraju se rizičnima.
