Sjedinjene Države povukle su tri svoja vojna promatrača iz mirovne misije Ujedinjenih naroda na Istočnom Timoru u jeku spora oko novog Međunarodnog kaznenog suda. Washington želi da američki vojnici u mirovnim misijama svjetske organizacije budu izuzeti od jurisdikcije novog suda. O ovom pitanju, razgovarali smo s Leilom Sadat, profesoricom prava na sveučilištu Washington u Saint Louisu.
Profesorica Leila Sadat autorica je knjiga Međunarodni kazneni sud i Transformacija međunarodnog prava. Prema njenim riječima, zabrinutost Washingtona zbog zaživljavanja novog suda proizlazi iz načelnog protivljenja vlade predsjednika Busha američkom sudjelovanju u mirovnim misijama:
"Mislim da je stav administracije o ovom pitanju u skladu s njenim stavovima o drugim pitanjima. Washington vjeruje da bi Sjedinjene Države trebale biti izuzete od međunarodnog prava. Možda je to pomalo oštra ocjena. Ipak, mislim da administracija vjeruje da bi se međunarodno pravo trebalo primjenjivati na druge, ali ne i na Sjedinjene Države. Među određenim elementima u ovoj zemlji postoji i ideološka averzija prema Ujedinjenim narodima. Vjerujem da jača i protivljenje Međunarodnom kaznenom sudu, što je dovelo do nepopustljivog stava prema mirovnim operacijama svjetske organizacije."
Administracija predsjednika Busha tvrdi da američke snage neće biti dovoljno zaštićene od mogućih politički motiviranih postupaka novog Kaznenog suda. Profesorica Sadat ističe da se ta zabrinutost pojavila, zato što su Sjedinjene Države sada vojno prilično aktivne na svjetskoj sceni, no dodaje da Statut novog suda ipak predviđa znatnu zaštitu za vojnike:
"Postoje, zapravo, tri sloja zaštite za svakog vojnika i svaku zemlju. Prvo, pokretanje istrage treba odobriti Komora suda, i to u skladu s vrlo zahtjevnim pravnim normama. Drugo, čak i ako pokretanje istrage bude odobreno, svaka zemlja, koja ima jurisdikciju nad počinjenim zločinima, može dovesti u pitanje jurisdikciju suda nad optuženim vojnikom ili treba li taj slučaj uopće izići pred taj sud. I treće – ukoliko su Sjedinjene Države, recimo, zabrinute jer je pokrenuta istraga oko nekog američkog vojnika, dovoljno je da Washington sam preuzme istragu u svoje ruke. Time prestaje jurisdikcija Međunarodnog kaznenog suda nad tim slučajem."
Sve ove mjere zaštite su – kako kaže profesorica Sadat – tijekom pregovora unesene u Statut Suda upravo na traženje Sjedinjenih Država. Prema njenim riječima, sadašnji stav administracije samo je politička gesta, koja nema posebnog opravdanja u pravilima rada novog suda.
Profesorica Sadat ukazuje na dugi angažman Sjedinjenih Država u kažnjavanju ratnih zločina: "Sjedinjene su Države zapravo postavile presedan osnivanjem Nirnberškog suda. Tada su četiri zemlje potpisale sporazum o njegovom osnivanju, a kasnije ga je ratificiralo još 19 zemalja. Nirnberška suđenja, koja su pokrenuta na incijativu Sjedinjenih Država i kasnije su poslužila kao osnova za razvoj međunarodnog humanitarnog prava, smatraju se proizvodom američke pravne kreativnosti."
Stoga je – prema ocjeni Leile Sadat, profesorice prava sa sveučilišta Washington – ironično da Sjedinjene Države, odbacivanjem Međunarodnog kaznenog suda, zapravo odbacuju presedan koji su same postavile.