Linkovi

Drvo života: od ptica do dinosaurusa (24/6/02) - 2002-06-24


U njujorškom Američkom prirodoslovnom muzej nedavno su se okupili znanstvenici iz čitavog svijeta, s ciljem da široj javnosti učine razumljivijima obrasce međusobnih odnosa koji povezuju sve žive vrste na Zemlji. Konferencija je održana pod naslovom "Stvaranje Drva Života"

Drvo života umnogome naliči na obiteljsko stablo, samo što njegove grane ne krase imena i datumi rođenja nekoliko desetaka ljudi. Umjesto toga, ono nosi nazive milijuna živih vrsta koje danas postoje na Zemlji, kao i onih koje su postojale i nestale tijekom gotovo četiri milijarde godina povijesti našeg planeta.

Drvo života odgovara na pitanja: u kakvom smo odnosu mi ljudi prema životinjama, biljkama i bakterijama; kao i, u kakvim su one međusobnim odnosima? Još prije samo deset godina, Drvo života je bilo tek sadnica. Tada je, kako objašnjava dr. Michael Novacek iz Prirodoslovnog muzeja, znanost napravila ogroman napredak na polju sekvencioniranja genoma.

"Prije deset godina, nismo raspolagali s podacima o genomima vrsta. Tek zadnjih pet godina u mogućnosti smo sekvencionirati toliko mnogo gena i s tako sofisticiranom tehnologijom da smo ustvari otkrili mnoge međusobne odnose organizama, kojih ranije uopće nismo bili svjesni."

Otkriće tih međusobnih odnosa dovelo je do zamjetnog rasta Drva života, kaže profesor Sveučilišta Hardvard Edward O. Wilson. Prema njemu, Drvo života obilježava početak potpuno nove ere u biologiji. "Ono će biti osnova mnogih novih bioloških otkrića: usporedbe vrsta, ponašanja, obrazaca razvitka, značaja raznih dijelova biološke organizacije i slično. Mislim da će u biologiji doći do eksponencijalne eksplozije širenja znanja. Slijedećih nekoliko desetljeća bit će potpuno nova era."

Kako kaže dr. Wilson, trenutno je više od 90 posto živih vrsta na Zemlji znanosti još uvijek nepoznato. U slijedećih 25 godina, međutim, vjeruje on, bit će sačinjen potpuni popis svih vrsta, odnosno Drvo života će dorasti do pune veličine. Doduše, Drvo života već ima neke praktične primjene u znanosti.

Dr. David Hillis se bavi virusom HIV i AIDS-om. On kaže da Drvo života pokazuje jasnu sliku odnosa između virusa, načine njihove cirkulacije u ljudskoj populaciji, kao i kako su uopće prodrli u populaciju. "Moguće je unatrag slijediti tragove čak i pojedinačnih infekcija. To se koristi u kaznenim istragama, kada je došlo do namjernog širenja zaraze. Takav je bio slučaj, primjerice, jednog liječnika, koji je namjerno zarazio svoju ljubavnicu virusom HIV iz jednog od svojih pacijenata. Odgovore na takva pitanja može se naći već samim pogledom na odnose između pojedinih virusa."

Dr. Hillis ističe da je Drvo života jedno od glavnih pomagala u otkrivanju podrijetla zaraze antraksom, koja je prošle jeseni pogodila 18 osoba u Sjedinjenim Državama, od kojih je pet umrlo. Znanstvenici su tek počeli ubirati plodove koje nudi Drvo života.

Međutim, prema dr. Novaceku, ono je već urodilo najmanje jednom viješću koja se našla na svim naslovnicama: "Jedna stvar koja se sazna na ovoj konferenciji jest da dinosaurusi nisu izumrli: jedna linija dinosaurusa postoji i dan danas - ptice! To je saznanje do kojega se došlo proučavanjem Drva života; ono nam je reklo da ptice nisu samo u srodstvu s dinosaurusima - one jesu dinosaurusi."

Ukoliko ptice koje cvrkuću na drveću oko Američkog prirodoslovnog muzeja, u New Yorku, ljubiteljima dinosaurusa nisu dovoljno izazovne, onda unutar Muzeja mogu razgledati ono što mnogi stručnjaci nazivaju "najvećom i najznačajnijom" zbirkom fosila dinosaurusa u svijetu.

XS
SM
MD
LG