Linkovi

Jači ili slabiji NATO? (2/5/02) - 2002-05-02


Kakva budućnost čeka NATO savez? Sjeverno-atlantska vojno-politička zajednica zapadnih država posljednjih se godina proširila na Srednju i istočnu Europu, drugi krug učlanjivanja novih država slijedi ove jeseni. Međutim, NATO savez se – nakon nestanka sovjetske vojne opasnosti - hvata u koštac s novim izazovima.

Prvi izazov je sve veća razlika u vojnim potencijalima država članica, uslijed kojeg Sjedinjene Države imaju sve jaču vojsku, dok europske na tom planu zemlje sve više zaostaju. Drugi izazov je mogućnost intervencija izvan Europe, poput koalicijske akcije u Afganistanu, u borbi protiv globalnog terorizma. Treći izazov – odnosi s Rusijom. Četvrti izazov – proširenje NATO saveza. O nekima od ovih pitanja jučer se govorilo pred Odborom američkog Senata za vanjsku politiku.

Biden: Sjedinjene Države vojno dominiraju NATO savezom

Predsjedatelj senatskog Odbora za vanjsku politiku, senator Joe Biden izjavio je da će problem europskog vojnog zaostajanja, u odnosu na Ameriku, imati ključni utjecaj na budućnost NATO saveza: "Sjedinjene su Države u ratu u Afganistanu iskazale svoju očitu dominaciju, kada je u pitanju vođenje rata. Jasno je da će i u budućim ratovima i sukobima Sjedinjene Države biti te koje će ratovati. Našim europskim saveznicima preostat će zadatak da očiste poprište bitke – odnosno da organiziraju mirovnu misiju, koja slijedi nakon rata."

Lugar: NATO pred paradoksom vlastita uspjeha

Senator Richard Lugar, također član Odbora za vanjsku politiku, smatra da će pitanje buduće misije NATO saveza, odnosno njegova transformacija, biti ključno pitanje skorog summita u Pragu, koji se održava u studenom. "I vojne operacije u Afganistanu i eskalacija nasilja na Srednjem istoku – to pokazuje da najveće prijetnje sigurnosti ne leže u Europi, kao u prošlosti, već izvan nje. Zbog toga se transatlantsko savezništvo nalazi pred paradoksom: NATO je u prošlosti bio iznimno uspješan, no sada je, u svjetlu novih prijetnji, kako se čini, postao marginaliziran, možda čak i irelevantan."

Prema senatoru Lugaru, izazov se u praktičnom smislu svodi na ovo: treba li NATO savez i dalje čuvati ionako u ovom trenutku vrlo stabilan europski kontinent, ili se treba prihvatiti misija izvan Europe?

Grossman: 'Podjela rada' oslabila bi cijeli NATO savez

Marc Grossman, zamjenik američkog državnog tajnika, koji je u State Departmentu odgovoran za političku problematiku, izjavio je da Sjedinjene Države na summitu u Pragu imaju tri prioriteta. Prvo - planiranje novih vojnih potencijala, sukladno novim izazovima poput terorizma. Drugo - učlanjenje novih članica. I treće, transformacija odnosa u savezu.

O nejednakosti u vojnim potencijalima između Amerike i Europe, Marc Grossman je rekao: "Ako stvarno postane istina da Amerika vodi rat, a Europa iza toga čisti, bit će to vrlo loše i za nas i za naše europske saveznike. Ako takva podjela rada postane stvarnost, svi ćemo biti znatno slabiji."

Feith: Pentagon pomaže svakom kandidatu za NATO

Relevantno je pitanje hoće li NATO savez postati slabiji i primanjem u svoje redove niza novih članica. Mogućnost da bi se NATO savez mogao “rasplinuti”, da bi mogao postati glomazniji i neefikasniji, registrirana je i u Pentagonu, rekao je zamjenik ministra obrane Douglas Feith. "Jasno je da se proširenju treba pristupiti vrlo brižno. Kao dio postupka proširenja, ministarstvo obrane radi sa svakom od država kako bi svaka od njih bila što bolji kandidat. Procjenjujemo vojne sposobnosti svakog kandidata, reforme koje provode, njihovo sudjelovanje u zajedničkim misijama, te konkretne koristi koje će svaka zemlja donijeti NATO savezu. Savjetujemo ih gdje se trebaju poboljšati."

Clark: Sjedinjene Države ne mogu poraziti terorizam same

Na svjedočenju Odbora američkog Senata za vanjsku politiku govorio je i Wesley Clark, bivši zapovjednik NATO saveza, koji je bio na čelu vojne intervencije protiv Jugoslavije, zbog etničkog čišćenja na Kosovu. General Clark smatra da Sjedinjene Države, kao i u prošlosti, nove izazove, kao što je globalni terorizam, neće moći sasvladati same. Za pobjedu će im biti potrebna pomoć saveznika – rekao je gospodin Clark, te dodao: “o vojnoj inferiornosti europskih zemalja mnogo se govori, međutim to je vrlo poznata i prihvaćena stvar. U vojnom smislu, NATO savez nikad nije bio savez jednakih.”

"Treba postaviti temeljno pitanje: što želimo da suvremeni NATO postigne u vojnom smislu? Postignuća po mom mišljenju danas ne treba mjeriti po veličini vojski, mornarica i ratnih zrakoplovstava. Treba ga mjeriti po konkretnim vojnim zadacima. To je razlika u odnosu na Hladni rat, kada je bilo vrlo važno imati ogromnu vojnu silu. Danas je, u borbi protiv al-Qaide i sličnih organizacija mnogo bitnija organizacija, racionalno korištenje manjih vojnih efektiva, koje neke članice imaju, a neke nemaju – to je stvarnost."

Međutim, rekao je general Clark, saveznici kao i zemlje kandidati, pomoć u borbi protiv globalnog terorizma mogu pružiti u drugim oblicima: ustupanjem baza, ustupanjem zračnog prometa, suradnjom u policijskoj istrazi terorizma te na diplomatskom planu.

XS
SM
MD
LG