Linkovi

Hrvatska - "sustavni napredak na političkom i ekonomskom planu" (4/4/02) - 2002-04-04


Europska Komisija danas je objavila svoj prvi godišnji izvještaj o zemljama jugoistočne Europe, njihovom napretku u demokratskim i gospodarskim reformama, analizirala situaciju, te procijenila perspektive i scenarije u dolazećih 12 mjeseci. Naša bruxelleska suradnica Lada Stipić – Niseteo obradila je dokumente – oko 180 stranica teksta o pet zemalja regije, dakle o Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji / Crnoj Gori.

Glas Amerike: Prvo je pitanje stoga kakva je opća pocjena procesa na jugoistoku Europe?

Stipić-Niseteo: Općenito, zemlje su prešle na stranu stabilizacije, mira i dobrosusjedstva i osnovni su problemi ekonomske naravi, dakle kako ubrzati gospodarske reforme, kako izbjeći sirimaštvu, nezaposlenosti, kako pokrenuti proizvodni ciklus. Suradnja među državama poboljšava se, proces demokratizacije ide dobro, no svaka od ovih pet država ima svoje vlastite, specifične teškoće. Bosni i Hercegovini treba više države, više privatne inicijative, više ulaganja, Srbiji i Crnoj Gori sređena ustavna pitanja i reforme od one u privredi pa do vojne. Konačno, ova regionalna politika spaja ekonomski i politički naglašeno različite zemlje pri čemu će Europskoj Uniji - što je i sama priznala - biti najteže uravnotežiti elemente «stabilizacije», dakle dobrosusjedskih odnosa praćenih demokratizacijom u samim zemljama i, s druge strane, "pridruživanja", dakle ispunjavanjem uvjeta za napredovanje u europskim integracijskim procesima.

Glas Amerike: Kako Europska Unija tumači situaciju u Hrvatskoj?

Stipić-Niseteo: Prvo što mi je upalo u oči, priznajem, jeste da je vidi na način povoljniji od onoga kakvim ga oslikavaju u hrvatskim medijima. Zemlja u fazi sustavnog napretka na političkom i ekonomskom polju, zanimljivo je da zadnja kriza u vladajućoj koaliciji po ovom izvještaju neće utjecati na političku stabilnost zemlje, najveći problem u ekonomiji jeste visoka stopa nezaposlenosti, no ekonomske reforme, skupa sa stranim ulaganjima i striktnom fianncijskom disciplinom - a sve opet popraćeno reformama od kojih je mirovinska dobila posebne pohvale radi smjelosti - ubrzavati će oporavak. Analitičari nisu zaboravili uračunati povoljne posljedice rasta turizma. Odnose sa susjedima i zemljama regije Komisija vrenduje kao "dobre", niti jedan od preostalih problema nije ni velik a još manje nerješiv. Od teškoća kojima valja posvetiti više pažnje izvještaj ističe zaživljavanje pravne države, efikasniju administraciju, potrebu uklanjanja prepreka povratku preostalih izbjeglih Srba. Političke su prepreke usporile neke od radikalnijih i prijeko potrebnih ekonomskih reformi, ustvrdio je izvještaj. Dokument je konstatirao prve korisne posljedice stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU, pri čemu podsjeća da Vlada griješi kada naglasak stavlja na brzo usvajanje umjesto na praktičnu provedbu propisa prilagođenih europskom zakonodavstvu. Općenito, izvještaj se po nalazima ne razlikuje previše od Komisijinih analiza situacije u kandidatskim zemljama.

Glas Amerike: Spominju li se politički uvjeti?

Stipić-Niseteo: Naravno, svi su poznati i niti jedan nije nov, idu od dobrosusjedstva i poštivanja prava manjina do potpune suradnje s haaškim Tribunalom za ratne zločine.

Glas Amerike: Izvještaj nije otkrio ništa čega Hrvatska nije svjesna, no – da li ova prva analiza nudi neke sugestije?

Stipić-Niseteo: Jedini pravi svjež prijeldog - koji možda i neće proći složenu proceduru prihvaćanja unutar institucija i članica EU - jeste sugestija da se politički lideri zemalja regije i EU na ministarskom nivou redovno okupljaju u političkom procesu nazvanom "zagrebački forum", temeljenom na rezultatima Zagrebačkog summita. Svrha sastanka sličnom sastancima Unije i kandidatskih zemalja jeste razmjena iskustava, informacija, dogovaranje koje bi, prema viđenju euro-vlade, vodilo jačanju povjerenja Unijinih članica u svoje, valjda buduće, kandidate.

XS
SM
MD
LG