Dok američki vojnici rat protiv terorizma vode u planinama i pustinjama Afganistana, poduzimaju se i druge akcije, na drugoj bojišnici - u svijetu špijunaže. Bezbrojne obavještajne informacije koje prikupe agenti, sredstva za promatranje i prisluškivanje, čak i sateliti – sve se to mora pravilno očitati i protumačiti, prije nego ih se može smisleno iskoristiti. Profesor na Sveučilištu Kansas Felix Moos tvrdi da Amerika nema dovoljno ljudi koji mogu interpretirati prikupljene informacije. Zato je on osmislio program regrutiranja i osposobljavanja novih obavještajnih stručnjaka.
Analizirajući događaje od 11. rujna, i ono što je omogućilo da se teroristički napadi dogode, mnogi stručnjaci ukazuju na propuste u radu američkih obavještajnih službi. Međutim, oni pogreške ne nalaze u radu špijuna koji na terenu prikupljaju obavještajne informacije.
"Mislim da Sjedinjene Države vrlo dobro obavljaju posao kada je u pitanju prikupljanje informacija. Međutim, nismo tako uspješni u njihovoj analizi i u nastojanjima da se ti podaci integriraju u neku smislenu cjelinu," ocjenjuje on.
Profesor Moos želi da se to ispravi. To bi se postiglo regrutiranjem i školovanjem nove generacija obavještajnih stručnjaka. Novačili bi se brucoši sa sveučilišta, od kojih bi se tražilo da na studiju uče dva strana jezika i proučavaju dvije strane kulture.
"To bi stvorilo jednu novu skupinu ljudi u Sjedinjenim Državama, kakvu nismo imali prije, koja bi bila bolje izvježbana da analizira situaciju u suvremenom svijetu – i to na drugačiji načini od sadašnjeg. Nije riječ o školovanju za obavještajni rad. To bi bili fakultetski kolegiji koji bi osposobljavali pričuvne djelatnike na području nacionalne sigurnosti. Međutim, da biste naveli ljude da se time bave, morate ih s nečime privući, nagraditi," kaže on.
Nagrada koju predlaže predlaže profesor Moos je četverogodišnja fakultetska školarina i mjesečna stipendija koje bi plaćala američka vlada. Diplomci bi potom postali svojevrsni intelektualni resursi vlade - pomagali bi da se podaci koje prikupe špijuni i drugi izvori na terenu poslože u neku smislenu cjelinu.
Profesor Moos, koji na Sveučilištu Kansas predaje kolegije o terorizmu, procjenjuje da bi moglo proći i do 10 godina da se primjeni savezni nastavni program koji bi zadovoljio potrebe u američkom obavještajnom sektoru. Zbog toga, bilo bi bolje da vlada koristi obrazovnu strukturu koja već postoji, umjesto da kreće od početka. Pri tome, gospodin Moos misli na stotine koledža, uključujući i njegovo Sveučilište Kansas.
Postrojba budućih pomorskih rezervnih časnika, a sada studenata Sveučilišta Kansas, nalazi se na nastavi. Ovakvi programi obuke pričuvnih časnika oružanih snaga postoje gotovo na svim američkim sveučilištima. Profesor Moos želi organizirati financiranje i administriranje programa za pričuvne obavještajne djelatnike, upravo kroz postojeći Program za obuku pričuvnih časnika vojske, ROTC.
Neki od njegovih kolega sa sveučilišta suprotstavljaju se ovakvoj ideji. Smatraju da bi program poput ROTC-a militarizirao kampuse na sveučilištima. Međutim, Felix Moos kaže kako on ne traži da spomenuti program školuje špijune. On te buduće objaveštajne djelatnike smatra dijelom sveučilišnog miljea.
"Oni ne bi bili skupina ljudi kojoj je mozak opran u vojničkom smislu. Drugim riječima, ja ne bih inzistirao na tome da nužno imaju vojnički dril, obuku. To bi bili studenti koji će biti plaćeni da uče po dva strana jezika i proučavaju dvije strane kulture," rekao nam je profesor Moos.
Što misle studenti? Brandon Petrov je student četvrte godine na Sveučilištu Kansas i sudionik pričuvnog mornaričkog programa. U svibnju će postati potporučnik, nakon čega će pohađati Pomorsku školu. On smatra da će planovi profesora Moosa vjerojatno biti uspješni.
"O da, svakako bi me to zanimalo. To je dobar program, za studente koji idu na fakultete, da im je školarina plaćena i da uz to primaju stipendiju. To nije bio moj razlog za odlazak u ROTC. Priključio sam se ROTC-u zato jer želim kao pričuvni vojni časnik predvoditi ljude," kaže on.
Većina studenata na Sveučilištu Kansas nije čula o ideji profesora Moosa. No kad smo im je opisali, čak su i studenti koji nisu u tolikoj mjeri orijentirani na službu u oružanim snagama ustvrdili da bi se taj program mogao dopasti mnogima. Student četvrte godine Andrew Gyle smatra da će mnogo njegovih kolega biti za to zainteresirano.
"Mislim da nakon 11. rujna o ovakvim stvarima razmišlja puno više ljudi. Mnogi ne znaju kako pronaći ovakva radna mjesta. Plaćeno obrazovanje, kako bi se služilo našoj zemlji! Mnogo bi ljudi to učinilo," rekao je.
Čini se da Program za pričuvne obavještajne dužnosnike dobiva sve veću podršku. Podržao ga je i bivši direktor Središnje obavještajne agencije CIA-e admiral Stansfield Turner. A iz svog malog ureda na Sveučilištu Kansas, profesor Moos piše članovima Kongresa u nadi da će pronaći pokrovitelje koji bi bili spremni testirati njegovu ideju u Washingtonu, gdje se u posljednjih šest mjeseci sve veća pažnja obraća pitanjima nacionalne sigurnosti.