Prošle godine, dopredsjednik Dick Cheney postavljen je na čelo vladine radne skupine za energetsku politiku. Sastanci radne skupine održavali su se iza zatvorenih vrata, a na njima su sudjelovali predstavnici energetskog sektora, uključujući i predstavnike bivšeg teksaškog energetskog diva Enrona. Istražni ured Kongresa već mjesecima traži da mu se dostave na uvid podaci o tim sastancima, a pogotovo imena onih koji su na njima sudjelovali. Ovaj zahtjev postavljen je u okviru istrage o tome jesu li energetske kompanije nepropisno utjecale na radnu skupinu.
U dva nedavna televizijska intervjua, dopredsjednik Cheney je kazao da će se i dalje oglušivati na zahtjeve Istražnog ureda. Prema njegovim riječima, zaštita privatnih diskusija u Bijeloj kući važno je načelo, koje treba očuvati. Gospodin Cheney izjavio je u programu televizijske mreže ABC da zahtjev da se informacije o sastancima dostave Kongresu predstavlja samo najnoviji u nizu okršaja koji su vremenom oslabili načelo privilegiranosti predsjednika, odnosno, njegovog prava da razgovore o formuliranju politike u Bijeloj kući zadrži u tajnosti:
"To dovodi do slabljenja predsjednikovih i dopredsjednikovih ovlasti. Osjećam se obaveznim, a vjerujem i da predsjednik misli tako, da ostavim naše položaje u boljem stanju nego što smo ih našli. Danas su položaji predsjednika i dopredsjednika slabiji zbog nerazumnih kompromisa učinjenih u proteklih 30 do 35 godina."
Demokrati u Kongresu sve glasnije traže informacije o radnoj skupini za energetsku politiku, pogotovo u kontekstu veza između administracije predsjednika Busha i Enrona. Čelnik demokratske većine u Senatu Tom Daschle pozvao je dopredsjednika da podnese na uvid tražene informacije:
"Ukoliko se ovaj spor mora riješiti na sudu, možda će to biti jedini put da se riješi. Istražni ured Kongresa ima pravo tražiti da dobije te informacije. Američki narod ima pravo znati činjenice. Mislim da se administracija treba otvoriti, da treba biti spremna pružiti nam sve informacije o ovom slučaju."
Politički analitičari smatraju da se dopredsjednik Cheney opire zahtjevu Istražnog ureda, jer vjeruje da je Kongres već ugrozio predsjednikovo pravo da rasprave o formuliranju politike zadrži u tajnosti. Norman Ornstein znanstveni je suradnik Instituta American Enterprise u Washingtonu:
"Dopredsjednik Cheney je donekle u pravu. Doista je došlo do erozije privatnosti i predsjedničkih ovlasti, koja je započela u doba predsjednika Richarda Nixona. Dosta se toga dogodilo i za vrijeme mandata predsjednika Clintona, zahvaljujući i dobrim dijelom traženju republikanskih zastupnika i neovisnog istražitelja, koji su dovodili u pitanje svako pozivanje predsjednika na predsjedničku privilegiju."
No, gospodin Ornstein i drugi analitičari također ističu da opiranje dopredsjednika Cheneya zahtjevu Istražnog ureda donosi sa sobom i određene političke rizike. Najnovije ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne vjeruje da je administracija predsjednika Busha u javnosti otkrila sve svoje veze s Enronom. Čak i neki republikanci žele da gospodin Cheney otkrije podatke o svojim sastancima, kako bi se izbjegla percepcija da administracija pokušava nešto sakriti. Norman Ornstein objašnjava:
"Ukoliko ne objavite informacije, postavlja se pitanje – zašto to odbijate učiniti? Javnost će u tom slučaju vjerojatno ispustiti iz vida dopredsjednikovu tvrdnju da se radi o predsjedničkoj privilegiji."
Ukoliko Istražni ured uloži tužbu protiv dopredsjednika, bit će to prvi puta da istražno tijelo Kongresa tuži neki drugi element vlade zbog odbijanja suradnje. Pravni stručnjaci predviđaju da bi taj slučaj mogao trajati godinama.