Predsjednik George Bush će dobar dio svojeg današnjeg govora o stanju nacije posvetiti unutarnjopolitičkim temama, pogotovo planu o smanjenju poreza i proračunskim prioritetima. Neki američki analitičari predviđaju da je, s tim u vezi, pred političarima duga godina stranačkih sukoba.
Suradnju između republikanaca i demokrata, koja se nakratko obnovila u vrijeme rata u Afganistanu, u međuvremenu su ipak zamijenile stranačke razmirice. Prošlomjesečni zastoj oko predsjednikovog prijedloga o mjerama za stimuliranje gospodarstva postat će, vjeruje se, model odnosa između Bijele kuće i Kongresa, u kojem demokrati kontroliraju Senat.
Smanjenje poreza - poluga ekonomske obnove
Čelnik senatske manjine Trent Lott, republikanac iz Mississippija, optužio je demokrate da blokiraju usvajanje predsjednikovog prijedloga. Demokrati sa svoje strane, prst upiru u republikance. Nakon terorističkih napada od 11. rujna, predsjednik Bush je – kako kažu - pokušao upotrijebiti svoju veliku popularnost, učvršćenu ratom u Afganistanu, kako bi promicao svoje unutarnje-političke planove. Među njima je i paket mjera za stimuliranje gospodarstva, kojim se želi postići ekonomska sigurnosti.
Uz pomoć takve sigurnosti zemlja bi se trebala izvući iz recesije, koja je još više pogoršana nakon terorističkih napada. Predsjednik Bush je o tome nedavno rekao: "Događaji od 11. rujna rastužili su zemlju, ali su je učinili i jačom, te su pred nas postavili jasne ciljeve. Moramo voditi rat i boriti se protiv recesije. Obrana zemlje i jačanje gospodarstva bit će prioriteti u 2002."
Predsjednikov ekonomski plan usvojen je u Zastupničkom domu, kojega kontroliraju republikanci, ali su ga zatim blokirali demokrati u Senatu, koji tvrde da ide na ruku bogatima i velikim korporacijama. Predsjednik tvrdi da je smanjenje poreza u poslovnom sektoru najbolji način da se pomogne nezaposlenima, jer će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta.
Demokrati kritiziraju vladinu poreznu politiku
Čelnik demokratske većine u Senatu Tom Daschle na to odgovara: "U trenutku kada smo sučeljeni i s ratom i s recesijom, kada naša zemlja ima velike potrebe na svim frontovima, smanjenje poreza oduzima nam svaku fleksibilnost i nameće nam samo dva izbora – i to oba loša. Ili ćemo neadekvatno financirati kritične potrebe, kao što je domovinska sigurnost, ili ćemo potrošiti višak iz saveznog mirovinskog fonda."
Senator Daschle također je kritizirao prošlogodišnje smanjenje poreza, vrijedno bilijun i 300 milijardi dolara kao korak koji je otvorio vrata proračunskim manjkovima, za vrijeme ekonomskog procvata proteklog desetljeća.
Demokratski senator Edward Kennedy u nedavnom je govoru predložio da se novo planirano smanjenje poreza, koje bi se odnosilo na Amerikance s visokim prihodima - odgodi, kako bi se iz proračuna mogle zadovoljiti druge domaće potrebe: "Buduća dodatna smanjenja poreza za bogate ne zaslužuju dobijanje većeg prioriteta od poboljšanja kvalitete obrazovanja, zaštite saveznog mirovinskog fonda, ili drugih hitnih nacionalnih prioriteta."
Tko će koga za što okriviti?
Stranka koja kontrolira Bijelu kuću obično na izborima na polovini predsjednikovog mandata gubi mjesta u Kongresu. Trenutno, demokrati imaju većinu od samo jednog mjesta u Senatu, dok republikanci imaju nešto značajniju većinu u Zastupničkom domu.
Politički analitičar Stuart Rothenberg smatra da su demokrati spremni blokirati republikanske inicijative i zatim učiniti ekonomsku situaciju glavnom temom kongresnih izbora u nadi da će se dokopati novih mjesta u Kongresu. "Gospodarstvo je gotovo uvijek glavna predizborna tema. To ne znači da neće biti važne i druge teme, poput terorizma. No, demokrati dobro znaju da će, ukoliko uspiju prikazati republikance kao odgovorne za recesiju, dobro proći na izborima u studenome."
Demokrati se nadaju da će dobiti podršku javnosti za svoje domaće prioritete, čak i dok budu podržavali predsjednika u njegovom ratu protiv terorizma. Republikanci su odgovorili na demokratski napad, optužujući senatora Daschlea i njegove liberalne kolege da žele povisiti poreze.
Slabljenje stranačke suradnje
Kolaps energetskog diva Enrona dodatno je uznemirio javnost. Istrage o tom slučaju pokrenulo je čak deset kongresnih odbora i pododbora. Stephen Hess, stručnjak iz Instituta Brookings smatra da će Enron dovesti do jačanja stranačkih podjela: "Kako godina bude odmicala, obje stranke pokušat će uvjeriti birače da trebaju glasati upravo za njihove kandidate. Stoga je vjerojatno da će stranačka suradnja na zakonodavnom planu vjerojatno ponovno oslabiti, pogotovo kada se radi o domaćim pitanjima."
Ankete pokazuju da predsjednik uživa vrlo veliku podršku javnosti, no demokrati vjeruju da ta podrška uglavnom proističe iz rata protiv terorizma, te da ne obuhvaća domaća pitanja. Stoga, kako se čini, nisu spremni na velike ustupke na domaćem planu, što znači da će se pred biračima u studenome nametnuti kritično važne odluke.