U današnjoj rubrici U Žarištu govorimo o evropskim naporima u borbi protiv globalnog terorizma. Nakon 11. rujna, zemlje Europske unije su poduzele niz mjera kako bi iskorjenile terorističke ćelije, koje su godinama iskorištavale slobode koje postoje na Zapadu. Uhapšene su desetine ljudi koji su bili povezani s radikalnim ili ekstremnim islamskim skupinama – u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Italiji i Španjolskoj. O tim akcijama za Glas Amerike govore dva stručnjaka koji prate evropsku političku scenu. S njima je razgovarao Eric Felten.
Vojni stručnjak David Isby, koji je donedavno radio za časopis Jane’s Intelligence Review, analizira europsku terorističku scenu ovim rječima: "Zapažamo da je Europa središnja karika u lancu - i za srednjeistočne teroriste, ali i za ćelije al-Qaide koje već operiraju na kontinentu. Teroristi se sele sa Srednjeg istoka, gdje im je teže raditi, u Evropu, gdje su slobode veće. Također, teroristi se sve više koriste državljanima europskih zemalja. Posljednji je primjer britanski državljanin, koji je na let Pariz-Miami ponio eksploziv sakriven u cipelama. Radi se o čovjeku koji je prešao na islam, izoliranom od matice društva, koji je dobar materijal za teroriste."
Dale: Europski liberalni sustavi pogodovali teroristima
Reggie Dale, novinar lista International Herald Tribune, objašnjava kako je liberalni pravni sustav zemalja Europske unije – barem do sada – teroristima olakšavao posao. "U Evropi postoji duga tradicija pružanja utočišta oporbenim političarima iz inozemstva, koja seže do Francuske revolucije. Uz to, u Europskoj Uniji se ljudi mogu slobodno kretati i zapošljavati, bez obzira na državne granice. Britanija je posebno atraktivna, jer mnogi stranci već govore engleski jezik, a i posla je više nego na kontinentu. U Britaniji također ne postoje osobne isprave, tako da je strance teže pratiti. I na kraju tu je tradicija liberalnih useljeničkih zakona: sve do nedavno, ako ste rekli da vas u vašoj domovini progone, najčešće ste dobivali politički azil."
Reggie Dale upozorava da se mnogi od tih propisa danas pooštravaju - u Europsku je uniju mnogo teže emigrirati nego prije. Međutim, on tvrdi da Europska unija neće mijenjati svoje propise kada je u pitanju izručenje optuženika ze terorizam Sjedinjenim Državama: "Ti se propisi neće mijenjati, zbog toga što Povelja Europske unije o ljudskim pravima obavezuje svaku članicu da ne izručuje osumnjičenike ili optuženike zemlji u kojoj oni mogu biti osuđeni na smrtnu kaznu. Francuski i španjolski sudovi također ne žele izručivati osumnjičenike koji bi se u Americi mogli naći pred vojnim sudom."
Isby: Pooštrenje propisa nakon 11. rujna
David Isby kaže da bi se takav europski stav mogao promijeniti ako bi američko tužiteljstvo obećalo da u konkretnom slučaju neće tražiti izricanje smrtne kazne. No, bez obzira na ove razlike između Europe i Amerike, David Isby napominje da je Europska Unija, kao i svaka njezina članica ponaosob, učinila mnogo u suzbijanju terorizma: uvedene su mnogo oštrije mjere, kao recimo elektronsko praćenje interneta te prisluškivanje telefonskih razgovora sumnjivih osoba i organizacija. Britanija je uz to donijela zakon prema kojem se strani državljani osumnjičeni za terorizam mogu neograničeno držati u sudskom pritvoru. David Isby također kaže da je postignuta značajna promjena u percepciji javnosti, o značaju borbe protiv terorizma.
"Umjesto nacionalnih kampanja, danas postoji jedna jedinstvena, koordinirana kampanja protiv terorizma. 11. rujan je uvjerio našu javnost da teroristi ne priznaju nacionalne granice. Za razliku od Amerike, svaka je europska zemlja, i prije 11. rujna, imala problema s terorizmom. Tu su primjerice, IRA, ETA, korzikanski teroristi... Međutim svaka je zemlja to tretirala kao vlastiti problem. Danas je sazrela svijest da terorizam nije izazov samo za pojedinu zemlju, već i šire za cijelu europsku zajednicu" - kaže gospodin Isby.
Značaj univerzalnog naloga za uhićenje
Reggie Dale, novinar lista International Herald Tribune, govori o univerzalnom nalogu za uhićenje, koji bi uskoro trebao zaživjeti u svim zemljama Unije. Univerzalni uhidbeni nalog otklonio bi često kontroverzni problem izručenja terorista iz jedne države u drugu. Gospodin Dale kaže da je ova pravna ustanova izravna posljedica terorističkih napada na Sjedinjene Države.
U vezi s policijskim naporima u borbi protiv terorizma, Reggie Dale, posebno ističe velik napredak u posljednjih nekoliko mjeseci u suzbijanju pranja novca, čime su se često namirivali troškovi terorističkih ćelija. On dodaje da “teroristi u Europi često regrutiraju svoje članove u zatvorima, među sitnim kriminalcima, što uvelike smanjuje efikasnost terorističkih ćelija.” "Njih je lakše uhvatiti. Primjerice, neposredno nakon 11. rujna, postojao je plan o diverziji na američku ambasadu u Parizu. Međutim, ti su teroristi bili lako pohvatani, jer se radilo o sitnim kriminalcima, a ne uvježbanim i discipliniranim profesionalcima."
Međutim David Isby smatra da je Osama bin Laden “preveć lukav da bi u svojim akcijama nastavio koristiti takve nepouzdane elemente.” On će se u većim akcijama i dalje služiti visoko profesionalnim kadrovima. Zbog toga će za uništenje al-Qaide trebati dugo vremena, bez obzira na uspjehe iz posljednjih nekoliko mjeseci – upozorava on.
Europsko-američka suradnja na policijskom ali i financijskom planu
Upitali smo Davida Isbya kakva je suradnja između europskih i američke policije, konkretno Središnjeg istražnog ureda, FBI-ja. FBI je naime već u Europi ispitao niz osumnjičenika, pohvatanih neposredno nakon 11. rujna. "Suradnja je šira nego prije, ne samo u policiji, već i u bankarstvu te na financijskom planu općenito. Mislim da je to od ključnog značaja. Jer, za teroriste je od životne važnosti upravo transfer novca, pristup bankovnim računima. Zbog toga se bankovni sustav još bolje treba regulirati, uz dakako povećanu otvorenost kada je u pitanje podrijetlo novca. Na neke će se zemlje u vezi s tim trebati izvršiti dodatni pritisak" - rekao je David Isby.
Nakon Kosova, Amerika ratuje sama
A kakvu će ulogu u globalnoj kampanji protiv terorizma imati NATO savez? Hoće li se ona iscrpljivati jedino u vojnim akcijama? - upitali smo Reggie Dale, novinara lista International Herald Tribune. "Kao što ste vjerojatno primjetili, u intervenciji u Afganistanu, NATO nema nikakvu ulogu. To je američki rat. Poučena iskustvom s Kosova, Amerika je odlučila djelovati sama. Jer, na Kosovu je izbor svakog cilja za bombardiranje trebalo odobriti svih 15 saveznika iz NATO-a tako da je to stvaralo brojne probleme."
Reggie Dale kaže da je uspjehu afganistanske operacije u svakom slučaju doprinijela činjenica što je Washington djelovao samostalno. No, to poteže pitanje svrhe NATO saveza. NATO posljednjih godina ionako više podsjeća na političku, a ne vojnu organizaciju, primjećuje ovaj novinar. U NATO savezu se stvorio dojam da su “Amerikanci ratuju, a Europljani vode mirovne misije, nakon dobivenog rata” – kaže Reggie Dale.
"Mnogi u Europi nisu baš zadovoljni ovakvom podjelom posla. Oni ne žele biti dio vojnog saveza u kojem će jedino Amerikanci ratovati, a ostali samo čiste, kada se sve završi. Jedan je francuski visoki dužnosnik ovakvu konstelaciju snaga opisao ovim rječima: Amerikanci pojedu svoj obrok, a nama ostave da operemo suđe” - riječi su Reggie Dale, novinara lista International Herald Tribune. S njim i vojnim analitičarom Davidom Isbyem razgovarao je Eric Felten.