Predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića zamolili smo da na kraju 2001. godine rezimira najvažnije saborske događaje u protekloj godini. Sabor je, naime, u 2001. donio 220 zakona što je po njegovoj ocjeni velik posao.
Tomčić: “Brlo je teško između 220 zakona izabrati one koji su najvažniji. Ove godine smo donijeli upravo toliko broj zakona što predstavlja duplo veći broj nego u 2000. Za mene nema nikakve dvojbe. Najvažnija stvar koja se dogodila u Saboru je činjenica da smo ratificirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 5. prosinca te da smo uspješno donijeli proračun za 2002. godinu. Pored toga tu je jedan čitav niz reformskih zakona, ali dozvolite da budem malo subjektivan kao predsjednik Sabora…držim da će se važnost Zakona o poljoprivredi i Zakona o poljoprivrednom zemljištu tek vidjeti.”
Najteži i najdramatičniji trenutak u radu Sabora u 2001. Godini, prema ocjeni njegovog predsjednika Zlatka Tomčića, bila je izvanredna srpanjska sjednica Sabora na kojoj se odlučivalo o povjerenju Račanovoj vladi nakon što je Vlada odlučila izručiti dvojicu hrvatskih generala, Rahima Ademija i Antu Gotovinu haškom tužiteljstvu. To je bila razdjelnica na kojoj se, kaže Tomčić, Sabor određivao hoće li Hrvatska voditi proeuropsku, svijetu prihvatljivu politiku ili će državu osuditi na međunarodnu izolaciju. Zamolili smo Zlatka Tomčića da iznese svoje dojmove kako se o ulozi najjače oporbene stranke snašla nekada vladajuća stranka Hrvatska demokratska zajednica.
Tomčić: “Vi znate da ja kao predsjednik Sabora, predsjednik jedne od parlamentarnih stranaka, nerado komentiram događanja u drugim strankama, ali je ovo pitanje ipak upućeno predsjedniku Sabora pa sam prinuđen dati odgovor na to pitanje. Mislim da se HDZ kao najjača oporbena stranka vrlo teško snalazila u novim okolnostima. Naime, deset godina prisutnosti te stranke na vlasti, u poziciji isključive privilegije odlučivanja o svemu u ovoj državi stavilo ih je u jednu posve novu poziciju da moraju biti konstruktivni, da moraju dati doprinos parlamentarnom životu što vrlo često nisu uspjevali. Vjerojatno se ovdje radi i o određenim konceptualnim razlikama, ali čini mi se da se više radi o psihološkim barijerama pojedinaca iz redova te stranke koji naprosto nisu mogli dugo vremena prihvatiti činjenicu da se sada nalaze u oporbi nakon deset godina što su bili na vlasti. Prečesto su koristili različite poslovničke smicalice i manipulirali različitim poslovničkim institutima da bi se Sabor bavio marginalnim temama, da bi skretao pozornost hrvatske javnosti s glavnih na sporedne teme. Držim da svaka opozicijska stranka pa tako i ova o kojoj govorim ponekad zapravo mora tako postupati radi svog partikualrnog političkog interesa, ali mislim da je u ovome HDZ pretjerao u protekloj godini.”
Protekla 2001. godina bila je prva godina u kojoj je Sabor prakticirao parlamentarni sustav vlasti. Naime, u jesen 2000. Sabor je promjenio Ustav i Hrvatska je iz polupredsjedničkog sustava koji je bio na snazi u desetljeću HDZ-ove vlasti prešla na parlamentarni sustav u kojem je Sabor državno tijelo koje bi trebalo imati najsnažniju kontrolnu i kreativnu ulogu u donošenju važnih državnih odluka. Pitali smo predsjednika Sabora je li u prvoj godini primjene parlamengtarnog sustava vlasti zadovoljan načinom na kojem se prema Saboru kao glavnom kontroloru državne vlasti odnosila Vlada.
Tomčić: “Ako mogu malo preokrenuti pitanje, nisam zadovoljan s onim kako su Sabor i zastupnici prihvatili svoju novu ulogu preko zadnjih ustavnih promjena. Hrvatska je dugo bila u polupredsjedničkom sustavu, sada je uveden parlamentarni sustav u kojemu i predsjednik države i vlada republike Hrvatske i Sabor imaju nove uloge. Sama činjenica da smo uveli parlamentarni sustav stavila je pred Hrvatski sabor izuzetno velike zadaće. Tim zadaćama i tom novom načinu ponašanja nismo se najbolje prolagodili. Još uvijek čekamo previše inicijativa iz Vlade, još uvijek Vladi dajemo previše manevarskog prostora i u javnosti se stiče dojam da politiku u ovoj državi vodi jedino Vlada! Na taj se način gubi dignitet Sabora. . Saborski zastupnici i političke stranke vladajuće koalicije vrlo će brzo morati promisliti na koji način vratiti dignitet Saboru i saborskim zastupnicima. Jedini mogući model jeste, zapravo, korištenje svojih ustavnih ovlasti. Više predlagati, više raspravljati, više koncipirati, više tražiti strateških opredjeljenja i dakako – više se suprostavljati vladi u onim dijelovima koji nisu na tragu zajednički dogovorene politike” – istaknuo je u interview za Glas Amerike Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog sabora.