Sest godina od mirne reintegracije istocne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema radnim su sastankom u Banskim Dvorima na Markovu trgu obiljezili predstavnici Vlade, lokalnih Srba, sefovi misija medjunarodnih organizacija i veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj.
Erdutskim sporazumom finalizirana su nastojanja medjunarodne zajednice da na istocnim granicama drzave uspostavi mir i omoguci pocetak procesa koji jos traje; vrati prognanike, obnovi kuce i povjerenje medju Hrvatima i Srbima. Erdutski sporazum 12. studenoga 1995. godine potpisali su Hrvoje Sarinic tadašnji predstojnik Ureda Predsjednika Republike i Milan Milanovic, predstavnik istocnoslavonskih Srba. Supotpisali su ga mirovni posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg i tadasnji americki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith.
Sest godina nakon tog dogadjaja svi ce se akteri sloziti da jos uvijek nije zavrsen posao kojeg je uspjesno zapoceo tadasnji prijelazni upravitelj UNTAES-a amerikanac Jacques Paul Klein. “Mirna reintegracija istocnog dijela Hrvatske jedna je od najuspjesnijih operacija UN-a u svijetu iako i nakon sest godina ima nerijesenih problema”, izjavio je u Vladi voditelj zagrebackog ureda za vezu UN-a Kishore Mandhyan.
Za predstavnike medjunarodne zajednice kljucni su problemi zakon o konvalidaciji i stanarsko pravo, te postojanje diskriminacijskih zakona i hapsenja Srba za ratne zlocine optuzenih po optuznicama dignutim prije potpisivanja Erdutskog sporazuma. Voditelj UN-ova ureda ne sumnja da ce problemi biti rijeseni. “Svladali smo i vece izazove”, kazao je Mandhyan. Jovan Ajdukovic, predsjednik Zajednickog vijeca opcina izrazio je zabrinutost srpske zajednice neostvarivanjem svih prava koja imaju. Dodao je da Srbi kao hrvatski gradjani moraju doprinijeti razvoju drzave i njenom sto brzem ulasku u EU.
Buducnost zajednickog zivota u Hrvatskoj odgovornost je svih hrvatskih gradjana, kazala je poptredsjednica Vlade Zeljka Antunovic. Pojasnila je i vladino stajalista oko pitanja stanarskih prava, jednog od problema zbog kojeg ce misija Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju svoj mandat u Hrvatskoj vjerojatno produziti na jos jednu godinu. Potpredsjednica Vlade naglasila je da hrvatsko zakonodavstvo vise ne poznaje kategoriju stanarskog prava i dodala da taj problem otvara pitanje jeftine privatizacije bivse drustvene imovine. Kazala je da ce Vlada u skladu sa zakonima pitanje stanarskih prava regulirati kao pravo na najam.