Dok traje vojna akcija protiv terorizma u Afganistanu, žene ove ratom rastrgane zemlje pitaju se kakvi će biti njihovi životi ako i kada bude svrgnuta vlada talibana? Posljednjih pet godina, žene u Afganistanu patile su se pod najtežim mogućim ograničenjima. Novinarka Glasa Amerike Alisha Ryu posjetila je izbjeglički logor u sjevernom Afganistanu, gdje je razgovarala sa ženama koje su izbjegle iz područja pod kontrolom talibana, kako bi se spasile represije.
Jedna Afganistanka očajnički pokušava smiriti svog jednogodišnjeg sinčića i, istodobno, naći neki zaklon od vrućine. Znoj je ovlažio rubove feredže njezine burke, širokog ogrtača, koji ovija njezino tijelo poput crne kukuljice. Zajedno s desecima drugih, ona već nekoliko sati čeka pred šatorom koji služi kao jedina ambulanta za stotine žena u ovom izbjegličkom logoru.
U šatoru, deset dobrovoljki nevladine organizacije Liječnici bez granica neumorno radi već više od godine dana kako bi najbolje podučile što više mladih majki. Koristeći razne ilustracije, one ih uče važnosti održavanja higijene i vođenja brige o vlastitom, kao i o zdravlju svog djeteta. Većina žena u ovom logoru siromašne su seljanke, koje su pobjegle iz Paloqana, gradića pod kontrolom talibana, u blizini granice prema Tajikistanu.
Dekret o inferiornosti žene
Posljednjih nekoliko godina, tamošnje žene nisu se trebale patiti samo sa siromaštvom, nego i s potrebom da budu što manje vidljive. Godine 1996, talibani su preuzeli vlast u Kabulu i nametnuli strogi oblik islamskog prava na 90 područja Afganistana, koliko je bilo pod njihovom kontrolom. Talibani su dekretom proglasili da su žene biološki i vjerski inferiorne muškarcima.
Pod talibanima, žene su morale biti u svako doba potpuno omotane u burke, čak i u vlastitim kućama. Nije im dopušten odlazak u školu ili na posao. Zabranjeno im je napuštanje svojih kuća bez muške pratnje.
"Sve to nema nikakve veze s islamom"
Jedna filmska autorica, rođena u Afganistanu, koja je nedavno bila u Kabulu i potajno snimala tamošnje žene, kaže da talibansko tumačenje uloge žene nema ništa zajedničko s islamom. Plašeći se za svoju sigurnost, pa i život, zatražila je od Glasa Amerike da ne objavi njezino ime. "Tamo se ne vidi samo konzervativna kultura u kojoj se problemi žena sakrivaju iza feredže. Ono što zaista vidite, rekla bih, je ogromna rasprostranjenost kršenja prava žena. Vidi se politika prema kojoj žene ne mogu polaziti škole, ne mogu koristiti medicinsku skrb i slično. Po mom mišljenju, a, čini mi se, i po mišljenju tamošnjih ljudi, sve to nema nikakve veze s islamom, pa niti s islamskim konzervativizmom."
Sjeverni savez obećaje veću ravnopravnost
U sjevernom Afganistanu, na području koje kontroliraju oporbene snage, koje se bore protiv talibana, kako se čini, postoji znatno veća tolerancija prema ženama. Mnoge djevojčice pohađaju školu, a neke od obrazovanih žena kažu da se mogu zaposliti, ako postoje slobodna radna mjesta.
Oporbeni Sjeverni savez obećava da će povratiti ženama njihova prava ukoliko preuzme vlast od talibana. Abdullah Abdullah, ministar vanjskih poslova Sjevernog saveza. objašnjava: "Što se tiče uloge žena u društvu, pokojni zapovjednik Ujedinjene fronte Masood potpisao je deklaraciju o temeljnim pravima žena. Mi smo odlučni provoditi tu deklaraciju."
Mnoge žene u Afganistanu nadaju se da će slijedeća vlada poštovati takvo obećanje.