Osim bombardiranja i raketiranja terorističkih ciljeva, Sjedinjene Države nad Afganistanom izvode i humanitarne letove, kojima je cilj dostaviti hranu izgladnjelom stanovništvu te zemlje. Kako izvještava Gary Thomas, američki dužnosnici u tome ne vide nikakvu proturječnost.
Američka strategija u Afganistanu mogla bi se nazvati “strategijom bombi i kruha.” Odmah nakon što su počeli napadi na talibanske vojne i terorističke ciljeve, počela je i zračna dostava hrane milijunima izbjeglica.
Andrew Natsios, direktor američke Agencije za međunarodni razvoj, kaže da Sjedinjene Države žele pomoći narodu kojem je humanitarna pomoć vrlo potrebna. "Cilj nam je smanjiti stopu smrtnosti i to ublažavanjem gladi. Zbog toga, u udaljena područja Afganistana treba što prije dostaviti hranu i to prije no što padne snijeg."
Delegitimizacija talibana
No, američka je strategija znatno složenija. Sjedinjene Države žele pridobiti naklonost većine lokalnog stanovništva, kako bi se talibani zbacili s vlasti. Ken Allard, umirovljeni pukovnik američke vojske, stručnjak je za mirovne operacije. On kaže da dostava humanitarne pomoći Afganistanu pokazuje da Amerika nije neprijatelj islama, kako tvrde ekstremisti.
"Želimo zbaciti talibane s vlasti. Vrlo je važno umanjiti njihov legitimitet, ali i njihovu tvrdnju da se radi o američkom ratu protiv islama. Prema tome, oba se cilja trebaju postići istovremeno."
Zadobijanje moralnog autoriteta
U prošlosti su Sjedinjene Države nekoj zemlji pomagale tek nakon što je ratni sukob bio okončan. Najpoznatiji primjer je Marshallov plan, koji je pomogao u obnovi Zapadne Evrope, nakon drugog svjetskog rata. Ken Allard napominje da su se vremena promijenila. Naime, danas dostava humanitarne pomoći ima i vojne i diplomatske posljedice.
"To je važan aspekt operacija koje se odvijaju u informacijskom dobu. Isto tako, postoji potreba dobijanja moralnog autoriteta. Dostava humanitarne pomoći olakšava diplomatske napore, a ima utjecaja i na vođenje vojnih operacija. Ja mislim da je moralni aspekt sukoba – na kojeg humanitarna pomoć ima velik utjecaj – vrlo važan. Takva je taktika posljedica i novog doba, ali ima tu i klasične taktike" - kaže Ken Allard.
Cilj nije izgladnjivanje talibana
U prošlosti, humanitarnom pomoći bavile su se civilne vladine agencije, u suradnji s privatnim dobrotvornim organizacijama. Teresita Schaffer, bivša zamjenica državnog tajnika, odgovorna za zemlje Južne Azije, kaže da je pomalo neobično da američka vojska – u jeku sukoba – dostavlja humanitarnu pomoć stanovništvu države s kojom se ratuje. No, kaže ona, to je jedini način da se pomogne narodu Afganistana.
A što ako dio humanitarne pomoći padne u ruke talibana? "Mislim da nas to ne treba brinuti, niti itko o tome brine. Naš cilj nije izgladnjivanje talibana" - kaže gospođa Scheffer.
Američki dužnosnici, međutim, kažu da ne postoji mogućnost da se talibani okoriste američkim humanitarnim pošiljkama. Humanitarna se pomoć, naime, baca nad udaljenim dijelovima zemlje, koje talibani ne kontroliraju.