Tužiteljstvo haaškog Tribunala za ratne zločine objavilo je zaokruživanje "hrvatskog dijela" optužnice protiv Slobodana Miloševića. Našu suradnicu Ladu Stipić–Niseteo, koja izvještava iz den Haaga, pitamo što je u ovome novoga?
Niseteo: Novo je to da je, sudeći po ovoj optužnici, glavnoj tužiteljici i istražnim timovima uspjelo sastaviti jednu od najkompliciranijih, teških optužnica. Miloševiću je, prema priznanju same tužiteljice, bilo najteže konkrentnim dokazima potvrditi odgovornost. Tekst optužnice upućuje da je rad Tužiteljstva polučio pravi rezultat. Stoga nestrpljivo čekamo obećanu bosansku otpužnicu, gdje će se Miloševića, prema izjavi Carle del Ponte, teretiti i za genocid, kako bi se vidjelo kako je Tužiteljstvo obradilo dokaze.
Glas Amerike: Koji su najinteresantiji dijelovi optužnice?
Niseteo: Ima ih nekoliko, ja izdvajam dio koga cu citirati: "između 1. kolovoza 1991. i lipnja 1992. godine u Hrvatskoj je trajalo stanje oružanog sukoba. Do 7. listopada 1991. godine ovaj je sukob po naravi bio unutarnji. Od 8. listopada u Hrvatskoj traje medjunarodni oruzani sukob i djelomična okupacija”. Osim što se optužba upustila u detaljiziranje situacije - mislim na termin okupacija, koga učestalo koristi spominjući trećinu Hrvatske, pročišćene za potrebe ostarivanja plana Velike Srbije - postavila je i datum od kada je sukob međunarodni, za sve krivične radnje počinjene nakon toga vrijede stroži, međunarodni zakoni.
Glas Amerike: Što donosi velik broj imena u optužnici?
Niseteo: Optužnica je obuhvatila doslovno cijeli politički i vojni vrh Srbije, što upućuje na zaključak da će uskoro ili biti podignute ili možda samo otpečaćene još neke optužnice. Uloga Momira Bulatovića se, primjerice, veže za opsadu Dubrovnika i pljačku dubrovačkog zaleđa, a ističe se organizirana priroda zlodjela u kojima je JNA odigrala značajnu ulogu - od zapovijedanja paramilitarcima do jedne tako prozaične stvari kao što je organizirano odvoženje plijena.
Glas Amerike: Optužnica upozorava na ulogu obavještajnih službi?
Niseteo: Uloga obavještajnih službi, pogotovo KOS-a, opširno je opisana. Dio optužnice veli da je Milosevic “uživao efektivnu kontrolu nad agentima MUP-a i špijunima iz Službe bezbednosti koji su usmjeravali i podržavali političke lidere lokalnih Srba, policijske i sigurnosne snage i srpske dobrovoljačke skupine”. KOS je, nadalje, sudjelovao u akcijama, opet citat otpužnice, “namjernim pojačavanju mržnje, straha i nasilja što je sve osjetno pomoglo postizanju općih ciljeva” Miloševica i suradnika.
Glas Amerike: Uloga medija također je naglašena?
Niseteo: Mediji su pripomogli zločinama, tvrdi optužnica, i to na način da su Milošević i suradnici kontrolirali ili na druge načine koristili srbijanske državne medije kako bi “manipulirali javnim mnijenjem šireći pretjerane ili lažne vijesti o napadima Hrvata na srpski narod, želeći stvoriti atmosferu straha i mržnje među Srbima u Srbiji i Hrvatskoj. Propaganda srpskih medija bila je značajno sredstvo koje je pridonijelo izvršenju zlodjela u Hrvatskoj”.