Hoće li američka ekonomija skliznuti prema recesiji, nakon prošlotjednog udara na njezino financijsko središte u New Yorku? Na ovo pitanje pokušava odgovoriti članak naslovljen Kolateralna šteta - objavljen jučer u Washington Postu. Autor Steven Pearlstein, na početku postavlja niz pitanja, koja sasvim sigurno – neposredno nakon jutrošnjeg otvaranja Wall Streeta – živo zanimaju i američki industrijski sektor, i vladu a i desetke milijuna vlasnika dionica.
Hoće li ove godine uopće biti “božićne sezone kupovanja”? Koliko će trajati štedljivost poslovnično prilično rastrošnog američkog kupca? Može li avio-industrija pretrpjeti novi val smanjenja broja putnika? Tko će popuniti 105 tisuća novih hotelskih soba, izgrađenih prošle godine? Ako dođe do usporavanja gradnje, hoće li se električari, vodoinstalateri i građevinski radnici pridružiti sve većem broju neuposlenih? Hoće li poskupiti benzin, ako Amerika krene u vojnu intervenciju?
Kolateralna šteta
Mnogo pitanja, malo odgovora – barem za sada. No, činjenice o američkim ekonomskim gubicima su tu: Korproacija General Electric smanjila je prognoze svojih profita za 400 milijuna dolara, zbog gubitka u vezi s policom osiguranja nad Svjetskim trgovinskim centrom. Proizvođač automobila Ford zatvorio je 13 svojih tvornica, zbog obustave u dostavi auto-djelova. Vrijednost dolara najniža u posljednjih šest mjeseci. Barel sirove nafte – 30 dolara. Pad industrijske proizvodnje već 11 mjeseci za redom.
Washington Post komentira da bi svakom od ovih činjenica, čovjek trebao biti zabrinut. “Uzete zajedno, ove informacije upućuju na veliku šansu da će Sjedinjene Države ući u recesiju, povlačeći za sobom i ostatak svijeta.”
Najveći problem - pesimizam potrošača
Ni do prošlog utorka, ekonomska situacija nije bila blistava. Ono što je držalo američko gospodarstvo bila je prilična rastrošnost američkog potrošača, koji u pravilu nije baš štedljiv. Međutim, sada mnogi ekonomisti predviđaju da će građani postati štedljiviji – što će za mnoge američke korporacije biti naravno dodatni problem.
Vlada i Kongres prošli su tjedan u hitnom postupku odobrili paket pomoći od 40 milijardi dolara: za obnovu financijskog centra u New Yorku, za obnovu Pentagona, tu su i izdašni zajmovi i nepovratna pomoć avio-prevoznicima, te novac za vođenje rata protiv terorizma. Vladini dužnosnici napominju da je ovih 40 milijardi tek neka vrst predujma kojim će se u godinama koje dolaze financirati sveobuhvatniji, opći gospodarski, vojni i obavještajni napori.
Je li recesija neizbježna?
Treba napomenuti da u pesimizmu nisu jedinstveni svi ekonomski stručnjaci. Ministar financija, Paul O Neill, smatra da recesija nije neizbježna te da Amerika vjerojatno neće u nju niti ući.
Zaključak članka u Washington Postu glasi: “stanje američke ekonomije neće ovisiti toliko o ulagaču koliko o potrošaču. A ako je tako, situacija nije jako ohrabrujuća.” Posljednji je put ovakva situacija bila početkom Zaljevskog rata, 1991. godine. Zabrinuti zbog nadolazećih događaja na svjetskoj sceni, građani su se bili odlučili za štednju. Cijena energije je porasla. Uslijedila je recesija.