Jedna od najprijepornih tema na konferenciji Ujedinjenih naroda o rasizmu, koja je u tijeku u Južnoj Africi, je pitanje reparacija potomcima robova te žrtava kolonijalizma. Dio problema sastoji se u određivanju što bi zapadne zemlje zapravo trebale učiniti, u smislu eventualne naknade. Američki kongresmen John Conyers u Zastupničkom domu od 1989., svake godine iznova podnosi prijedlog zakona o reparacijama. Nikada njegov prijedlog nije prikupio dovoljno glasova, te zbog toga niti ne izlazi iz kongresnog Odbora za zakonodavstvo. Međutim, prijedlog kongresmena Conyersa, ne predvidja isplatu reparacija, već jedino traži da se pitanje prouči. "Želim prvo reći da mnogi koji se zalažu za reparacije za ropstvo uopće ne znaju što žele. Ideja reparacije potomcima robova uključuje ispriku, kajanje, naknadu štete... O točnom obliku te mjere postoji barem nekoliko desetaka prijedloga" - kaže kongresmen Conyers.
U Sjedinjenim Državama, na Karibima te u Južnoj Americi, reparacije obično podrazumjevaju neku vrst naknade potomcima afričkih robova. Međutim, oni odštetu ne bi primili samo za patnje svojih predaka, već i za trajnije štete koje je toj skupini nanijelo ropstvo, a koje se osjećaju i danas.
Neizvršeno obećanje o zemlji i mazgi
Charles Ogletree, profesor na pravnom fakultetu sveučilišta Harvard, radi na parnici koja bi prisilila američku vladu da Amerikancima afričkog podrijetla isplati reparacije. "Problem je u sljedećem: sredinom 19. stoljeća, nakon građanskog rata, američka vlada je obećala da će svaka obitelj koja je bila u ropstvu dobiti 40 jutara zemlje i jednu mazgu. Obećanje nije nikad bilo izvršeno. Prema tome, ne može se reći da je sada prekasno za odštetu. Zapravo, sada je pravi trenutak da se šteta nadoknadi."
Gospodin Ogletree želi da vlada osnuje fond iz kojeg će se financirati obrazovanje siromašnih Amerikanaca afričkog podrijetla, te njihovo bolje zapošljavanje.
Obasanjo: "U korijenu problema nije novac"
No u Africi, reparacije se doživljavaju drugačije. Neke afričke zemlje žele da se određene zapadne države, bivše kolonijalne sile, ispričaju. Međutim, Zapad je zabrinut da bi takva isprika vodila parnicama – upravo onakvoj na kojoj radi profesor Ogletree. Predsjednik Nigerije Olusegun Obasanjo smatra da u korijenu problema nije novac. "Isprika bi okončala srdžbu i ljutnju koju žrtva osjeća. Isprika ne implicira mogućnost osvete ili parnice, niti bi joj trebala voditi. Ja se ne slažem s onima koji misle da svaka isprika nužno treba voditi novčanoj kompenzaciji. Za nas u Africi, isprika znači da se počinitelj pokajao, da se neće više tako ponašati, a žrtva onda oprašta."
Predsjednik Obasanjo smatra da bi isplata novčane odštete nanijela štetu dignitetu Afrikanaca. Međutim, afrički planovi za reparacije uključuju neke oblike novčane odštete, primjerice oprost dugova ili pomoć u razvoju. Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda Kofi Annan svjestan je da na skupu u Durbanu neće doći do konačnog sporazuma o ovom pitanju. Međutim, ovaj problem neće nestati, upozorio je čelnik svjetske organizacije.