Hrvatska vlada je objavila prijedlog polazišta za utvrđivanje socijalne politike. U javnosti dugo očekivani prijedlog već je ocjenjeno kao smanjivanje socijalnih prava najugroženijima. Potpredsjednica vlade Željka Antunović tvrdi drugačije: te restrikcije ne smiju u značajnijoj mjeri pogoditi one kojima je potrebna solidarnost društva. Ali svakako te mjere restrikcije morat će pogoditi određene kategorije stanovništva, one koji su socijalna prava ostvarivali, i to djelomično u velikim iznosima, ne na temelju socijalno uvjetovanih kriterija, već na temelju nekih statusa različitih vrsta, a to je ono što se u demokratskom svijetu naziva privilegija."
Ukoliko Sabor prihvati predložene mjere, u državnom proračunu uštedit će se oko 700 milijuna kuna, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. On je napomenuo da je to više nego duplo manje od ovogodišnjih izdvajanja samo za dječji doplatak. Crkvenac je odgovorio kritičarima koji tvrde da je maksimalan iznos od 5.3 posto deficita bruto domaćeg proizvoda u državnom proračunu određen pod pritiskom međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke: "Da ne bi opet netko mudro naglašavao kako nam je netko zadao tu cifru iz svijeta... To je iznos deficita preko kojeg mi ne možemo izvršiti financiranje. Mi veći deficit od toga ne možemo izfinancirati, bez da povećamo poreze, a to ne ćemo, ili bez daljeg zaduživanja države za potrošnju, a to ne ćemo osobito."
Suprotno najavama, porodiljna naknada uposlenim rodiljama ostaje ista, a nezaposlene majke primale bi naknadu od 900 kuna za svako rođeno dijete, u prvih šest mjeseci. Vlada predlaže i ukidanje porodiljnog dopusta majki za blizance i treće i svako sljedeće dijete u trajanju tri godine. Dječji doplatak bi mogli ostvariti samo roditelji koji prebivaju u Hrvatskoj više od tri godine. Jedna anketa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokazala je da je takvih jedva pedeset posto.
Ipak, čini se da će u ovim restrikcijama najgore proći braniteljska populacija. Novčanu naknadu bi prema novom mogli primati samo ratni vojni invalidi čiji je invaliditet veći od 50 posto. Znači, svaki drugi ostao bi bez naknade. Ministar branitelja, Ivica Pančić, pozvao se na slične primjere u svijetu, upozorivši da je braniteljska populacija od završetka rata porasla za više od sto posto. "Federacija BiH također predlaže isplatu naknada samo za invalide tjelesnog oštećenja od 60 pa do 100 posto. Uzmimo primjer Izraela, koji ima identičan sustav kao mi, sa deset skupina invalida tjelesnog oštećenja. U Izraelu, više od 80 posto invalida su invalidi najnižeg tjelesnog oštećenja, znači zaključno s 20 posto. Onda je lako Izraelu, sa daleko manjim mjerama, njego što smo predvidjeli mi, skrbiti o svojim invalidima."