Zadnja rijec americke Deklaracije o nezavisnosti, rijec je – “honor”, u znacenju cast.”H-o-n-o-r”, a ne “h-o-n-o-u-r”. Namjerno odstupanje od standardnog, britanskog engleskog koje je svijetu trebalo pokazati da je Amerika bila spremna na vlastiti jezik i vlastitu politicku sudbinu. Noah Webster covjek je odgovoran i zasluzan za definiranje i kodificiranje americkog engleskog – jezika nove, mlade republike, i Americkog rjecnika engleskog jezika.
Herkulski pothvat
Da bi ga sastavio, potrebno je bilo punih 25 godina svakodnenog rada. Da bi se za njega pripremio, ponovio je svoje skolsko znanje grckog, latinskog i hebrejskog; upotpunio znanje francuskog i njemackog; potom proucavao danski, anglo-saksonski, velski, staroirski, perzijski i sedam jezika poteklih od azijskih i asirskih. Noah Webster nije olako shvatio svoju zadacu!
Njegov rjecnik doista je i bio samo “njegov”. Sam je na njemu radio, sam za njega prikupio 70.000 rukom pisanih natuknica. Kad je 1828, u dva toma, svaki na osam stotina stranica, njegov American Dictionary of English Language konacno bio i objavljen, cijena rjecniku bila je 20 dolara. Noah Websteru 70 godina.
Kad ga je poceo sastavljati, misleci da ce rad na njemu potrajati tri do pet godina, Webster je rekao: ”Ne treba mi pomoc; znam da je poduhvat herkulski, ali s daleko manjim posljedicama za mene nego za moju zemlju. Radit cu sa zarom i bez sumnje – uspjeti!”
“Gramatika se stvara na jeziku, a ne jezik na gramatici”
Webster je bio uvjeren da Americi treba njen vlastiti rjecnik, a ne onaj Samuela Johnsona, engleskog leksikografa i sastavljaca prvog modernog engleskog rjecnika. Americi je trebao rjecnik, vjerovao je Webster, koji ce biti izrazito njen, koji ce sadrzavati rijeci jedinstvene njenom jeziku, njenom sve vecem i jacem domacem idiomu. Nitko taj posao nije mogao obaviti bolje od Noah Webstera!
Diplomiravsi na Sveucilistu Yale, mladi je ucitelj, nezadovoljan skolskim knjigama i prirucnicima koji su potpuno zapostavljali americku kulturu, bio izuzetno kritican prema tadasnjem obrazovanju. Bez zajednickog, opceg jezika, bez opceg izgovora i bez opceg razumijevanja americke povijesti, Americi je, smatrao je Webster, prijetio kaos. Njenom opstanku – ozbiljna opasnost.
U “jednoj od najsmionijih i najsudbonosnijih odluka u americkoj kulturnoj povijesti”, Webster se dao na posao kako bi Americi osigurao sve troje. I njegov prirucnik za spelling, kojim je, bas kao i njegov suvremenik Benjamin Franklin, zagovarao pojednostavljeno, americko slovkanje, a potom i njegov rjecnik, kojim su sankcionirani amerikanizmi, odnosno odstupanja americke govorne prakse od standardnog engleskog jezika, odrazavali su Websterovo osnovno nacelo “gramatika se stvara na jeziku, a ne jezik na gramatici”. Obican govor Amerike nasuprot afektiranju Londona!
Temelj kulturne emancipacije Sjedinjenih Drzava
U izljevu patriotizma, tipicnog za one rane godine nove republike, Webster je Americi dao rjecnik engleskog jezika, onakvog kakav se on govorio s ove strane Atlantskog oceana. Njime je, americkom engleskom, ulio vlastito dostojanstvo i dao vlastitu vitalnost. I udario temelj kulturnoj emancipaciji Sjedinjenih Americkih Drzava od engleskog utjecaja.
Ucitelj, gramaticar, esejist, urednik casopisa, lobist, zastitnik autorskih prava, osnivac koledza Amherst…… americki leksikograf i filolog, Noah Webster, trajno je mjesto sebi osigurao u americkom sjecanju zahvaljujuci vlastitom vjerovanju u moc jezika i potrebi za punim razumijevanjem jezika kako bi se ta moc mogla i primijenjivati. To njegovo vjerovanje dalo je, prvo, “The American Spelling Book”, a onda, vise od cetiri desetljeca kasnije, “An American Dictionary of the English Language”. Zadnju rijec neovisnosti od Engleske! Kad je umro, 1843, Noah Webster vec je bio americki junak.