"Atleticar i covjekoljubac", pobjednik koji je znao da u pobjedi nije sve. Obitelji i prijateljima bio je beskrajno privrzen. Njegovi uspjesi pokazali su nam svima sto Amerika moze. Njegova vjera u nju potaknula je bezbroj drugih da za sebe i svoju zemlju ucine sve sto mogu." Tako glasi epitaf, u mramor uklesan ispod ovih rijeci: Olimpijski pobjednik, 1936. Iznad njih ime - JESSE OWENS.
Najveci americki atleticar prve polovice 20. stoljeca, Jesse Owens je pozornost Amerike na sebe svratio jos dok je bio student na Drzavnom sveucilistu Ohija. Na natjecanju Deset najvecih Srednjeg zapada, 1935, Jesse je oborio tri svjetska rekorda i izjednacio svoj rezultat sa cetvrtim. Sve u razmaku od samo 70 minuta! I s ozbiljnom povredom ledja!!! "Boljela su me kad sam morao u polozaj za pripremu. Ali kad sam cuo rijec "Pozor!", nikakvu vise bol nisam osjecao," rekao je kasnije Jesse.
Za tih ranih sveucilisnih dana, Jesse Owens je sreo svoje prve prave protivnike! I ne samo na atletskoj stazi. Sjedinjene su Drzave jos uvijek vodile svoju bitku za desegregaciju. Za Jesseja, to je znacilo - zivot izvan sveucilisnog kampusa, na mjestu posebno odredjenom za studente afro-americkog porijekla. To je znacilo - hoteli i restorani "samo za crnce", kad je sa svojom ekipom morao putovati na natjecanja diljem zemlje.
Godine 1936, samo godinu dana nakon visestrukog uspjeha na natjecanju Deset najvecih, Jesse je svoju svestranost imao prilike pokazati, i dokazati, na Olimpijadi u Berlinu. Poznatoj i kao "Hitlerovoj Olimpijadi". Jer Fuhrer je njome naumio svijetu dokazati superiornost arijske, "nordijske" rase. Jesse Owens je imao drugi plan. Osvojio je zlato u trcanju na 100 metara, u trcanju na 200 metara, u skoku u dalj, a bio je i clan stafete na 400 metara koja je takodjer osvojila zlatnu medalju. Jesse je bio prvi Amerikanac u povijesti olimpijskih atletskih disciplina koji je osvojio cetiri zlatne medalje u jednome danu!
Bijesan, Hitler je napustio stadion, nikada ne cestitavsi "najbrzem covjeku na svijetu". "Nisam bio pozvan da se rukujem sa Hitlerom. Ali nikad nisam bio pozvan niti u Bijelu kucu, da se rukujem s predsjednikom", bio je kasnije jedini Jessejev komentar. Predsjednik je bio - Franklin Delano Roosevelt.
Jesse Owens je rodjen 12. rujna 1913, u mjestu Danville, u drzavi Alabama. Sin napolicara, unuk roba. Ono sto je on postigao, nije niti jedan Olimpijac prije njega. Owensovi uspjesi na berlinskoj Olimpijadi ucinili su od njega jednog od najslavnijih i najvoljenijih olimpijskih atleticara. Svojim je uspjesima ne samo naudio odvratnim Hitlerovim namjerama, vec je potvrdio i da su individualne odlike, a ne rasa ili nacionalno podrijetlo, ono sto jednog covjeka, muskarca ili zenu, razlikuje od drugog. Jesse Owens bio je sanjar koji je drugima omogucio da svoje snove i ostvare.
Za cijelog je zivota naglasavao vaznost vjere, ozbiljnog i predanog rada i lojalnosti. Bio je pokrovitelj brojnih sportskih programa za mlade Amerike. Govorio im je: U Americi, svatko moze postati netko! A kad je Jesse Owens govorio, svijet je slusao. Svojim je vlastitim primjerom pruzao nadu milijunima mladih, u Americi i u svijetu. Godinama je kasnije bio i ambasador dobre volje te za State Department putovao zemljama Dalekog istoka. Jesse Owens je umro u Tucsonu, u Arizoni, zadnjeg dana ozujka, 1980. Od raka, u 66-oj godini zivota. Cetiri godine prije smrti, dozivio je najvisu pocast koju jedan civil moze dozivjeti u Americi. Godine 1976, predsjednik Gerald Ford urucio mu je Medalju slobode. Jesse Owens je pobijedio segregaciju, rasizam i licemjerje kako bi dokazao da i Amerikanci africkog podrijetla imaju svoje mjesto u svijetu atletike. Istinska legenda svojeg vremena - Jesse Owens!
