Linkovi

1950. - početak 'Makartizma', progona osumnjičenih komunističkih simpatizera

<!-- IMAGE -->

Prije točno 60 godina, devetog veljače 1950, američki senator Joseph McCarthy iz savezne države Wisconsin ušao je u američku povijest. U svom govoru pred Republikanskim ženskim klubom u Wheelingu, u West Virginiji, ovaj je senator izjavio da ima popis s imenima 205 komunista koji rade za američko Državno tajništvo. U svojim kasnijim govorima, senator McCarthy je spominjao i neke druge brojke - još jedan od pokazatelja da su njegove optužbe bile preuveličane ili neistinite.

Poput nekih ondašnjih konzervativnih republikanaca, on je iskoristio strah od komunizma, kako bi demokratskog predsjednika Harryja Trumana doveo u neugodnu situaciju. Međutim, povijest, a i neki od njegovih ondašnjih kolega, smatrali su senatora McCarthyja opasnijim od drugih konzervativaca. Njegovi kritičari tvrdili su da ga ne zanima istinitost njegovih optužbi, niti činjenica da te optužbe ljudima mogu upropastiti živote, dok su drugi smatrali da ga je više zanimalo da mu se ime pojavi u novinama, nego sam komunizam.

U nekoliko sljedećih godina, koje bile su poznate kao 'Makartizam', karijere mnogih nedužnih ljudi su uništene ili prekinute. Na meti nisu bili samo uposlenici savezne vlade, nego i ljudi iz sfere obrazovanja, umjetnosti i drugih grana. McCarthyja se krivilo i za nekoliko samoubojstava.

Senator McCarthy ostao je utjecajan do sredine pedesetih godina, kada je lažno optuživanje počelo štetiti njegovom političkom ugledu. Televizijski prijenosi tih saslušanja pokazali su mnogim Amerikancima da McCarthy nije ništa drugo negoli hvalisavi i neodgovorni nasilnik.

U prosincu 1954. američki Senat je izglasao kaznenu mjeru protiv senatora McCarthyja zbog neprikladnog ponašanja, čime je njegova sposobnost da zastrašuje potpuno isparila. Umro je tri godine kasnije, a njegova smrt djelomično je bila uzrokovana alkoholizmom i rakom. Danas se izraz 'Makartizam' koristi kako bi se opisalo bezobzirno okrivljavanje i optuživanje.

XS
SM
MD
LG