Linkovi

Dva nedavna novinska napisa osvjetljavaju problem slobode medija u Rusiji


Pozornost ruske javnosti pobudila su nedavno dva članka. Autor jednog od njih je predsjednik Dimitrij Medvjedev koji je ponudio otvorenu i sveobuhvatnu analizu trenutnih i povijesnih problema svoje zemlje. Drugi je članak pak sadržavao tvrdnju da iza terorističkih napada u kojima je 1999. godine u Moskvi bilo uništeno nekoliko stambenih zgrada stoji Vladimir Putin, koji je na taj način, navodno, želio učvrstiti svoju vlast. No kako iz Moskve javlja Peter Fedinsky, američki izdavač tog članka nije ga htio objaviti u Rusiji.

Članak Dmitrija Medvjedeva naslovljen „Pokreni se, Rusijo“ bio je široko plasiran i na Internetu i u tiskanim medijima. U njemu se govori o korupciji, pomanjkanju raznolikosti u ruskoj ekonomiji, demografskoj krizi te autoritarnim tradicijama ruskog društva.

Američki izdavač drugog, kontroverznijeg članka, nakladnička firma Conde Nast, nije ga postavila na Internet, a nije objavljen niti u ruskom izdanju magazina „GQ“, u kojemu je, inače, u Americi tiskan. Autor članka, novinar Scott Anderson, tvrdi da su 1999. ruske snage sigurnosti, a ne čečenski teroristi, postavile eksplozivne naprave u nekoliko stambenih zgrada, kako bi zastrašile javnost, a potom je navele da podrži protu-terorističku kampanju Vladimira Putina. U to je doba Putin bio još razmjerno nepoznat političar.

Prijevod navedenog članka, naslovljen „Putinova tamna strana uspona do vlasti“ ipak se pojavio na Internetu. Ruski su dužnosnici ranije odbacivali slične optužbe….

U svom članku, predsjednik Medvjedev je ustvrdio da nove tehnologije poput Interneta nude velike prilike za razvijanje političkih sloboda poput slobode govora, čak i kad se vladajući sloj protivi transparentnosti koja dolazi s takvim slobodama.

Aktivisti za ljudska prava u Rusiji, međutim, optužuju ruskog čelnika za licemjerje. Oni tvrde da ih država i dalje ometa u njihovim aktivnostima birokratima a i ukazuju na ubojstva nekoliko novinara koji su istraživali korupciju i kritizirali moćne političare. Odluku magazina GQ da ne objavi sporni članak o Vladimiru Putinu u svom ruskom izdanju, ruski aktivisti za ljudska prava smatraju – samocenzurom, kojoj je cilj zaštititi profit izdavača.

Jevgenij Khlov radi za jednu rusku ne-vladinu organizaciju koja se bori za poštivanje ljudskih prava. Nažalost, kaže Khlov, treba reći da u doba Staljina, Brežnjeva i sada Putina, Zapad štiti svoje interese time što pristaje na pravila igre totalitarnih i autoritarnih režima, ne samo u Rusiji, već i u Africi, Latinskoj Americi i Aziji.

Politička analitičarka Masha Lipman iz moskovskog ogranka Centra Carnagie kaže da zbog odluke magazina GQ ruske vlasti sada lakše guše slobodu medija; "Vlast kaže da situacija sa slobodom medija možda nije idealna, ali da je tako i drugdje. Odluka američkog izdavača magazina da ograniči distribuciju osjetljivog članka u Rusiji je pragmatična, možda i cinična, ali svakako ne doprinosi slobodi medija."

U članku predsjednika Medvjedeva prepoznaje se potreba za slobodnim kolanjem informacija. Predsjednik je čak građanima ponudio i e-mail adresu Kremlja, na koju mogu slati svoje ideje o rješavanju problema Rusije.

Aktivist Jevgenij Khlov kaže međutim da takvi potezi vlasti samo kreiraju iluziju da u Rusiji postoji slobodna otvorena komunikacija između građana i vlasti. On navodi činjenicu da na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima uopće nisu održane televizijske debate kandidata – što on smatra skandalom.

Jevgenij Khlov poziva na kompetitivnu javnu debatu između vlasti i oporbe. On kaže da se o temeljnim pitanjima unutarnje i vanjske politike u Rusiji uopće ne debatira. Onima koji imaju drugačija mišljenja od službenih ne da se da govore i da sudjeluju u diskusijama.

Aktivisti građanskih udruga tvrde da u Rusiji nema slobode govora. Nadežda Azhgikhina iz Ruskog novinarskog društva nada se da će u Rusiji doći do iskrenog društvenog dijaloga, ali – kako kaže – to će se dogoditi jedino ako se ostvari sloboda medija.

XS
SM
MD
LG