Linkovi

I nakon 70 godina, Moskva i Varšava različito tumače sporazum Hitler - Staljin


Ovaj je tjedan u Gdanjsku u Poljskoj obilježena 70. godišnjica početka Drugog svjetskog rata. To je bila prilika za državničke susrete čelnika Poljske, Rusije i Njemačke – zemalja koje su se izravno sukobile u rujnu 1939. – kao i drugih državnih dužnosnika iz zemalja Europe i Amerike. Povjesničari i novinari najviše su vremena proveli u raspravi o sporazumu o nenapadanju koji su, neposredno pred napad na Poljsku, sklopili Hitler i Staljin. Judith Latham razgovarala je za rubriku U žarištu o suvremenim odjecima ovih povijesnih događaja s novinarima i povjesničarima iz Poljske, Rusije i Njemačke.

Američki povjesničar poljskog podrijetla Piotr Wandycz sa sveučilištu Yale kaže da stavovi o tome tko je kriv za izbijanje Drugog svjetskog rata najčešće ovise o nacionalnosti sudionika u raspri. To pogotovo važi kada je u pitanju ocjena prirode sovjetsko-nacističkom sporazuma o nenapadanju koji je podijelio Poljsku – kaže Piotr Wandycz:

"Nema sumnje da je rat počeo ničim provociranom njemačkom agresijom, 1. rujna 1939. Nedavni pokušaji nekih ruskih pseudo-povjesničara da optuže Poljsku što nije prihvatila Hitlerova traženja – koje je jedan od njih nazvao 'razumnima' – posve su promašeni. Možda su tom ruskom povjesničaru njemačka traženja zvučala 'razumno', no za Poljake ona nisu bila razumna. Po mom mišljenju, sovjetsko-nacistički sporazum o nenapadanju bio je svojevrsno zeleno svjetlo za agresiju, za početak rata."

Ruska novinarka Maša Lipman kaže da se u Moskvi događaji iz rujna 1939. promatraju posve drugačije: "To je vrlo osjetljiva tema. Na početak rata i ulogu Staljina u tome, danas se u Europi znatno drugačije gleda nego što je to slučaj u Rusiji. U Rusiji se koncentriraju jedino na konačnu pobjedu u ratu, a o svemu ostalom nerado govore. U Središnjoj i Istočnoj Europi naglasak se stavlja na činjenicu da su te zemlje bile žrtve i nakon što je rat završen, jer su postale dio sovjetskog bloka. A preteča toga je i sporazum Molotov-Ribbentrop, šefova sovjetske i njemačke diplomacije, kojim su već 1939. bile uspostavljene sfere utjecaja. Ta dva načina gledanja na prošlost – srednjeeuropski i ruski – teško je pomiriti."

S druge strane, u suvremenoj Njemačkoj nema problema sa sučeljavanjem s prošlošću. Matthias Ruebb, dopisnik dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung iz Washingtona, o tome kaže: "Nema sumnje da ogromna većina Nijemaca 1. rujan smatra danom kada je njihova zemlja počela Drugi svjetski rat. Tu nema nikakvog relativiziranja prošlosti. Međutim, Poljaci - čija je zemlja bila napadnuta - za početak rata ne optužuju jedino Njemačku, već i Sovjetski savez, koji je izvršio invaziju istočnog dijela Poljske, samo dva tjedna nakon njemačkog napada sa zapada."

Piotr Wandycz smatra da je prirodno što su istinu o Drugom svjetskom ratu prvo prihvatili Nijemci, a da Rusima za to treba više vremena: "Nakon što su ponovno dobili državu - na teritoriju američke, britanske i francuske okupacione zone – Nijemci su morali prihvatiti odgovornost za rat. S druge strane, Putinova Rusija uspostavljena je na ruševinama Sovjetskog Saveza, nakon podužeg razdoblja kaosa i izraženog osjećaja nacionalnog poniženja. Rusi su Sovjetski Savez smatrali jednom od dviju svjetskih supersila, međutim on se u roku od godinu-dvije jednostavno raspao. To je dovelo do pada morala cijele jedne nacije…"

Premijer Rusije je prije nekoliko godina kolaps Sovjetskog Saveza nazvao 'najvećom katastrofom 20. stoljeća'. S ruske točke gledišta to je shvatljiva izjava – kaže Piotr Wandycz. Zbog toga se, dodaje on, ruski povjesničari možda i toliko trude da opravdaju sovjetsko nacistički sporazum o nenapadanju iz '39. "Ti napori u smjeru revidiranja sovjetske prošlosti politički su motivirani. Njihov cilj nije ustanovljavanje povijesne istine" - kaže ovaj američki povjesničar poljskog podrijetla.

Svim je narodima važno da o sebi imaju dobro mišljenje, dodaje Piotr Wandycz. Maša Lipman se slaže. Upravo zbog toga vrlo je važna činjenica što je Vladimir Putin uopće prihvatio poljski poziv da dođe u Gdanjsk, na obilježavanje početka Drugog svjetskog rata, kaže ova ruska novinarka: "Komemoracije u Poljskoj koincidirale su s objavljivanjem Putinova članka u varšavskom dnevniku Gazeta Wyborcza, u kojem Putin zvuči vrlo pomirljivo. Čak kaže da je sporazum Molotov-Ribbentrop bio 'nemoralan'. Doduše, mislim da većini Poljaka to neće biti dovoljno. Po mom mišljenju, pozitivno je to što Putin u svojoj poruci Poljacima nije bio oštar, nije mu bio cilj da antagonizira – za razliku od mnogih drugih u Rusiji ovih dana."

Njemački novinar Matthias Ruebb skeptičan je kada je u pitanju iskrenost ruskog premijera: "Putinu je trebalo nekoliko tjedana da prihvati poziv u Gdanjsk. Kancelarka Merkel ga je odmah prihvatila. Nisam siguran da je Putin u svom članku za poljski list izražavao stajalište ruske javnosti ili ruskih medija. Rusima će trebati još dugo vremena da prihvate činjenicu da su upravo oni – zajedno s Njemačkom – raskomadali ne samo Poljsku već i cijelu Središnju Europu."

Iako povjesničari u Moskvi i Varšavi vrlo teško sagledavaju događaje iz prošlosti očima suparničke strane, trojici naših sugovornika iz Poljske, Rusije i Njemačke - okupljenima u Međunarodnom novinarskom klubu u Washingtonu – to nije bio velik problem.


XS
SM
MD
LG