"Dovršavanje američke misije na Balkanu" bila je tema cjelodnevnog skupa održanog u nevladinom Centru za strateška i međunarodna istraživanja u Washingtonu.
"Na području zapadnog Balkana trenutno vlada mir, ali većina zemalja još uvijek je izvan dva potporna stupa Zapada, Sjevernoatlanskog saveza i Europske unije. Potencijalni scenariji nestabilnosti zahtijevaju refokusiranje uloge Sjedinjenih Država i Europske unije poglavito na planu promoviranja regionalne sigurnosti i ekonomskog razvitka," ustvrdio je Janusz Bugajski iz Centra za strateške i međunarodne studije.
U prijepodnevnom dijelu skupa govorili su veleposlanici zemalja zapadnog Balkana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Crne Gore. Diplomatski predstavnici Srbije također su pozvani na skup, ali nitko iz velesposlanstva Srbije nije došao.
Hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar Kitarović obratila se skupu u svojstvu "posebnog gosta," a grčki ambassador nazočio je konferenciji, ali nije govorio. Kako smo neslužbeno doznali, Hrvatska je uvrštena kao “posebni gost” jer ne spada u balkanske zemlje "s nedovršenom američkom misijom."
Hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar Kitarović u tom je smislu poručila drugim zemljama da će im Hrvatska pomoći na putu ka NATO savezu i Europskoj uniji. Kako je rekla, reforme i sve drugo što se poduzima, ne čini se zbog naloga iz Washingtona ili Bruxellesa, već zbog dobrobiti stanovništva. "Na putu smo ka konačnoj stabilizaciji regije. Međunarodna zajednica je uključena, ali je na nama – zemljama regije – da se koncentriramo na pozitivnu stranu naših odnosa," kazala je.
Hrvatska ambasadorica vjeruje da će američki angažman u regiji biti nastavljen u nekom obliku, a što se tiče ulaska Hrvatske i Albanije u NATO savez kazala je da je to uspjeh ne samo za te dvije zemlje već i za čitavu regiju. Grabar Kitarović je još jednom zahvalila Sjedinjenim Državama na njihovom angažmanu u regiji, kroz Američko-jadransku povelju, ali i druge inicijative. Ona se založila za veće investicije iz inozemstva dodajući da će poboljšanje ekonomskih prilika donijeti i konačnu stabilizaciju regije.
Nakon izlaganja veleposlanika, ambasadoru Bosne i Hercegovine Mitru Kujundžiću bilo je postavljeno pitanje kad će BiH priznati Kosovo. "Naš je stav da nismo spremni priznati nikakav unilateralni potez,"odgovorio je diplomatski predstavnik BiH.
U drugom dijelu konferencije govorili su uglavnom američki analitičari. Donald Hays, negdašnji zamjenik Visokog međunarodnog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu je – kada je u pitanju pristup Europskoj uniji – izjavio da bosanskohercegovački Hrvati ne brinu mnogo oko toga hoće li BiH ući u Europsku uniju, jer oni mogu preko Hrvatske, čije – kako je naglasio - putovnice uglavnom imaju - uskoro biti dio Unije. Za Srbe je izjavio da ne vjeruju u Europsku uniju i da ne žele živjeti s Bošnjacima, dok je za Bošnjake izjavio kako oni smatraju da njih Europljani ne trebaju.
Daniel Serwer - iz američkog Instituta za mir - kaže da Sjedinjene Države imaju mnogo proriteta, važnijih od Balkana: "Treba nam zajednička akcija Sjedinjenih Država i Europske unije te pozivam Europsku uniju da što je prije moguće primi sve balkanske zemlje kada te zemlje ispune uvjete" – kazao je gospodin Serwer te dodao da Europska Unija i Sjedinjene Države trebaju inzistirati na teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i Kosova, zatim na uhićenju Ratka Mladića te na reformi srbijanske tajne službe.
Nekoliko sudinionika ove konferencije govorilo je o tome da Sjedinjene Države ne mogu same snositi teret provođenja reformi na Balkanu, osobito na području Bosne i Hercegovine, dok je predstavnik Grčke rekao da je najzad, u pregovorima s Makedoncima oko imena sjevernog susjeda, napokon stavljen na stol dobar prijedlog, dodavši da se službena Atena zalaže za ime Republika Sjeverna Makedonija, umjesto Republika Makedonija, kako svoju zemlju naziva vlada u Skoplju.
