Ekološki aktivisti potiču Amerikance da kupuju više lokalno uzgojenih proizvoda kako bi smanjili emisiju plinova koji uzrokuju klimatske promjene.
No, da li bi možda promjena u prehrani Amerikanaca imala veći učinak? Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Environmental Science and Technology tvrdi da bi. Ta je studija pokazala da crveno meso i mliječni proizvodi uzrokuju ispuštanje gotovo polovice svih stakleničkih plinova iz hrane koju konzumira prosječno američko domaćinstvo.
Već i sama dostava hrane od farmi do naših trpeza stvara ekološki trošak. Što dulje hrana putuje, to su obilnija ispuštanja plinova iz kamiona, broda ili aviona koji je doprema. Ako smanjimo potrošnju te energije, smanjit ćemo i popratnu emisiju ugljičnog dioksida.
"Uzmite, na primjer svinjeći odrezak. Tu se ne radi samo o njegovom transportu sa svinjogojske farme do potrošača, nego i o transportu hrane za svinje od kukuruznih polja, zatim transportu gnojiva od njegovog proizvođača do polja kukuruza, te – ako idemo do kraja – transportu nafte iz Saudijske Arabije do Sjedinjenih Država," kaže Christopher Weber, profesor građevinarstva i ekološkog inženjeringa pri Sveučilištu Carnegie Melon. On je glavni autor spomenute studije.
Tijekom studije znanstvenici su pratili ukupni životni vijek stakleničkih plinova ispuštenih u procesu proizvodnje hrane za prosječnog Amerikanca. Pokazalo se da glavni krivac nije samo transport – on čini oko 11 posto ispušnih plinova vezanih uz proizvodnju hrane, od kojih se samo četiri posto ispari u posljednjoj fazi, od proizvođača do prodavača.
A krivac za skoro sve ostalo su metode koje se koriste u poljoprivredi i proizvodnji. Weber kaže da su metan i dušikov oksid u izmetu životinja na farmama puno veći zagađivači od ‘najpoznatijeg’ stakleničkog plina, ugljičnog dioksida. Christopher Weber kaže da – kada se sa životinjskim izmetom ne postupa kako treba – on proizvodi metan i dušikov oksid 20 do 200 puta jači od ugljičnog dioksida. …
Osim toga, crveno meso proizvodi mnogo više stakleničkih plinova nego bilo koja druga vrsta hrane. Christopher Weber dodaje: "Puno veći ekološki utjecaj možete imati ako jedete manje crvenog mesa životinja koje se hrane žitaricama i manje mliječnih proizvoda nego ako konzumirate lokalne proizvode."
Zapravo, kaže Weber, prelazak s govedine na piletinu, ribu ili jaja, ili prehrana temeljena na povrću samo jednom tjedno imali bi veći pozitivan utjecaj na okoliš nego da jedno domaćinstvo kupuje samo lokalne hrane kroz cijelu godinu.
"Taj bi potez smanjio vaš ukupni ekološki učinak za tisuću milja, odnosno tisuću 600 kilometara koje prijeđete automobilom godišnje u automobilu standardne veličine. A ako prosječno domaćinstvo umjesto crvenog mesa i mliječnih proizvoda prijeđe na vegetarijansku hranu ili onu s nešto piletine, onda će njihov učinak biti 13 tisuća kilometara manje u godini dana," kaže Weber.
To je oko pola od ukupno prevezene godišnje kilometraže prosječne američke obitelji. Sam Weber je ovu poruku ozbiljno shvatio. On ne jede crveno meso, a za Dan zahvalnosti spremio je večeru s prehrambenim proizvodima iz okolnih mjesta, znajući da će tako smanjiti svoj ekološki otisak.
Weber kaže da se nada da će se u sljedećoj fazi svojeg istraživanja baviti učinkom plinova ispuštanih uslijed korištenja različitih metoda na poljoprivrednim gospodarstvima.