Senator Barack Obama će 20. siječnja sljedeće godine postati 44. predsjednik Sjedinjenih Država. Prije nešto više od četiri godine, za Obamu su znali tek u Illinoisu, gdje je bio član lokalnog zakonodavnog tijela. O meteorskom usponu ovog političara iz Chicaga u sam vrh američke i svjetske politike prilog je za rubriku U žarištu pripremio Jim Malone.
Glavna tema predsjedničke izborne kampanje Baracka Obame bila je potreba da se u američkom političkom životu uvedu promjene. Međutim, senator Obama nije samo govorio o promjenama – kao osoba, on je i simbolizirao promjenu: "Zbog ovog što smo postigli danas, na ovim izborima, u ovom odlučnom času – možemo reći da su promjene stigle u Ameriku."
Kada stupi na dužnost početkom sljedeće godine, Barack Obama će biti prvi američki predsjednik afričkog podrijetla. Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima od povijesnog je značaja. Ta pobjeda pokazuje da je Amerika sposobna doseći svoje nacionalne ideale. Jedan od tih ideala je misao iz Povelje o neovisnosti, da su svi ljudi stvoreni jednakima.
Put Baracka Obame k Bijeloj kući ne može se usporediti niti s jednim od njegova 43 prethodnika. Prvu, i možda najvažniju pobjedu, Obama je zabilježio zimus, u Iowi, na prvom stranačkom izjašnjavanju demokrata o budućem predsjedničkom kandidatu stranke. Barack Obama je u Iowi pobijedio favoriziranu senatoricu i bivšu prvu damu Hillary Clinton. Pobjeda je bila utoliko veća što je Iowa savezna država u kojoj gotovo isključivo žive bijelci te se nije očekivalo da će pobijediti političar iz manjinske grupe.
Senatoru Obami na putu k Bijeloj kući pomogla je i činjenica što je sadašnji predsjednik, republikanac George Bush, izrazito nepopularan. Gotovo 90 posto građana smatra da se 'zemlja kreće u krivom smjeru' i očekuje od novog predsjednika da takvo stanje promijeni.
Jedan od istaknutih stratega Demokratske stranke, Joe Trippi o tome kaže: "Ljudi zaista žele da se stvari promijene. Zaista su umorni od osam godina s Georgeom Bushom. Očito, Barack Obama je odražavao takvo raspoloženje."
Međutim, početkom rujna ove godine, ankete su pokazivale da Obama zaostaje za svojim protivnikom, predsjedničkim kandidatom Republikanske stranke, senatorom Johnom McCainom. No, tada je počeo kaos na Wall Streetu – bankroti nekoliko banaka i osiguravajućih korporacija te vladin napor da državnim novcem spasi financijski sektor od potpunog kolapsa. Ekonomija - koja ionako nije bila u dobrom stanju – postala je glavno pitanje predsjedničkih izbora.
Fred Backus, stručnjak za istraživanje javnog mnijenja koji radi za televizijsku mrežu CBS, o tome kaže: "Šezdeset posto glasača navelo je ekonomiju kao najvažnije pitanje. Većina njih izjavila je da će glasati za Baracka Obamu. Kao što smo vidjeli to je posebno došlo do izražaja u saveznim državama u kojima je utrka između McCaina i Obame bila neizvjesna."
Naravno, odgovori na ekonomske izazove nisu i jedini razlog Obamina uspjeha. Barack Obama je također bio iznimno popularan kandidat – što se, među ostalim, vidi i po činjenici da su mu Amerikanci poslali rekordan broj donacija za njegovu izbornu kampanju. Štoviše, Obama je prikupio više novca od bilo kojeg američkog političkog kandidata u povijesti.
Razlog Obaminu uspjehu je i izvrsno organizirana i vođena izborna kampanja. Uz svoju afro-američku zajednicu, Barack Obama je posebno računao na tri demografske skupine – žene, mlade te pripadnike hispano-američke zajednice.
O tome govori Stephen Wade, profesor političkih znanosti na sveučilištu Georgetown u Washingtonu: "Barack Obama je ponovno organizirao tradicionalnu koaliciju na koju je u prošlosti računala Demokratska stranka. Žene i glasači iz radničkih slojeva 'vratili' su se demokratima. Crnci su u ogromnom broju ponovno glasali, naravno za Obamu."
Senator John McCain je odmah po objavi rezultata predsjedničkih izbora čestitao Baracku Obami i najavio da će surađivati s novom administracijom: "Ovo su teška vremena za našu zemlju. Obećao sam Baracku Obami da ću učiniti što god mogu da mu pomognem, da povede zemlju i da je izvede iz ovih problema koje ima."
Republikanskom predsjedničkom kandidatu bilo je ove godine izrazito teško voditi izbornu kampanju – prvenstveno zbog toga što američka javnost želi promjene a i zabrinuta je ekonomskom situacijom koju ostavlja sadašnja republikanska administracija. Barack Obama je, zbog toga, Johna McCaina za vrijeme izborne kampanje često povezivao s nepopularnim Georgeom Bushom. McCainu u izbornoj kampanji nije pomogla niti činjenica što je na krizu na Wall Streetu reagirao prilično nesigurno.
O tome govori Jeanne Cummings, politička analitičarka koja radi na Internet stranicama Politico.com: "McCainova reakcija je bila neravnomjerna. Na kraju je potpuno 'zabrljao' kada je u pitanju rješavanje ekonomske krize. Reakcija na ekonomske probleme nacije je najveća pogreška njegova izbornog stožera."
Osim što je prvi crnac koji će postati američki predsjednik, Barack Obama je i prvi demokrat sa američkog Sjevera koji ulazi u Bijelu kuću, u posljednjih gotovo pedeset godina. Posljednji sjevernjak iz redova Demokratske stranke kojem je to pošlo za rukom bio je John Kennedy. Predsjednici iz Demokratske stranke Lyndon Johnson, Jimmy Carter i Bill Clinton su svi bili su Juga.
Mnogi Amerikanci na Obaminu pobjedu reagiraju vrlo emocionalno – primjerice ovaj pristaša Demokratske stranke iz Californije: "Ne znam što reći. Pokušavam ne plakati. Mislim na svoje pretke - pradjeda, moju baku – koji ovako nešto ne bi mogli niti zamisliti. Ovo je zaista fascinantno."
Ankete glasača pokazuju da je rezultat izbora u velikoj mjeri i osuda sadašnje administracije. Predsjednik Bush je međutim, prije nekoliko dana, također naglasio povijesni značaj Obamine pobjede: "Ovaj je trenutak posebno značajan za generacije koje su prošle kroz borbu za građanska prava. Četiri desetljeća kasnije, njihov san je ostvaren."
Demokratski kongresmen John Lewis i osobno je sudjelovao u kampanji za građanska prava crnaca. U njoj je gotovo izgubio život. U nedavnom intervjuu za mrežu NBC, Lewis je rekao da će Obaminu pobjedu na predsjedničkim izborima spominjati mnoge buduće generacije: "Bez obzira jeste li crnac ili bijelac, latino-Amerikanac ili Indijanac – uspjeh Baracka Obame pokazuje da je u Americi sve moguće. Ako ste marljivi i talentirani, možete postati što god hoćete. Buduće će se generacije inspirirati njegovom pobjedom. 'Ako je Barack Obama toliko postigao, to mogu i ja učiniti…' – to je poruka budućim generacijama."
Kada su krajem 18. stoljeća Sjedinjene Države stvorene kao nacija, glasačko su pravo imali jedino muškarci, bijelci, u ekonomskom smislu – bolje stojeći ljudi. U drugoj polovici 19. stoljeća Amerika je prošla kroz krvavi građanski rat koji je velikim dijelom bio posljedica neriješenog pitanja ropstva. Sto godina kasnije – tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća – američki su se crnci konačno izborili za puna građanska prava.
Novo poglavlje ove često teške povijesti bit će započeto 20. siječnja 2009. godine. Tog će dana Amerika dobiti novog predsjednika, Baracka Obamu, kojem je otac bio iz Kenije a majka bjelkinja iz Kansasa.
