Prošlog tjedna na okruglom stolu kojeg je u Zagrebu organizirao Centar za mir iz Vukovara raspravljalo se o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Ustavni zakon regulira posebna prava 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj od kojih je najveća srpska. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen je 2002. godine a njegova provedba počela je početkom 2003. Međutim ni šest godina nakon njegova donošenja taj ustavni zakon u praksi nije doživio punu primjenu. Puna provedba zajamčenih manjinskih prava jedan je od uvjeta za otvaranje Poglavlja 23. o pravosuđu i ljudskim pravima u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.
Zato je potkraj lipnja ove godine vlade je u Bruxelles uputila Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Zašto cak nakon šest godina nakon donošenja ustavnog zakona Hrvatskoj treba akcijski plan za provedbu tog zakona, odnosno znaci li to da se u minulih šest godina ustavni zakon i nije bas providio. Upitali smo potpredsjednika u vladi Republike Hrvatske Slobodana Uzelca koji je u vladu ušao kao predstavnik SDSS-a.
Slobodan Uzelac: "Ovaj akcijski plan donesen je kao sto se donosi i sličnim drugim situacijama - kad smo ocijenili da taj dokument, u odnosu na kojeg se odnosi taj akcijski plan, ne živi, da se nije njim postiglo ono sto se željelo. Može se raditi o ustavnom zakonu, Može se raditi o zakonu. Može se raditi o nečem trećem, mislim da je tako bilo i sada. Akcijski plan treba oživotvoriti duh i slovo ovog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Mi smo na njemu radili dugo, radilo ga je nadležno ministarstvo u suradnji s odgovarajućim vladinim uredima. Ja sam u jednoj fazi uključio u taj rad, nezadovoljan njime, pogotovo njegovim nedovoljnom akcionoscu, ako to tako mogu reci. On je u jednoj dobroj mjeri, takav kakav je u početku ponuđen, zapravo samo ponavljao opća mjesta iz ustavnog zakona, nije diferencirao pojedine nacionalne manjine u odnosu na važna pitanja a to je morao raditi, da bi sada imao tu akcijsku dimenziju“.
Jedan od najvećih problema kada su manjinska prava u pitanju je zapošljavanje predstavnika manjina u pravosuđu, tijelima državne uprave, te tijelima lokalne i područne uprave. Akcijski plan načelno konstatira da se pripadnicima manjina mora osigurati da se u navedenim tijelima zapošljavaju razmjerno svom udjelu u strukturi stanovništva sto im jamci ustavni zakon. Ako se na natječaj jave dva kandidata s istim uvjetima ustavni zakon o ustavnim manjinama nalaze da prednost pri zapošljavanju dobije pripadnik nacionalne manjine.
Međutim da bi konzumirao to pravo mora se deklarirati kao pripadnik nacionalne manjine sto mnoge u Hrvatskoj pogotovo pripadnici srpske manjine izbjegavaju učiniti iz straha da bi im nacionalno određivanje moglo štetiti. Međutim akcijski plan poslan u lipnju ne nudi konkretne mjere kako taj problem rješavati, pogotovo u povratničkim sredinama pogođenim ratom gdje se pripadnici srpske manjine iznimno teško zapošljavaju u sudovima i tijelima lokalne uprave i samouprave. Iako akcijski plan poslan u Brisel konstatira da je ukupno 55 lokalnih jedinica u Hrvatskoj u ravnopravnoj službenoj upotrebi manjinski jezik i pismo u stvarnosti i nije tako.
U
Hrvatskoj se dvojezični natpisi na ulazu u mjesta mogu vidjeti samo u nekim
sredinama. U Istri se na ulazu u mjesta mogu vidjeti dvojezični natpisi na
talijanskom i hrvatskom. Ponegdje u istočnoj
Slavoniji natpisi na madžarskom i hrvatskom ili u daruvarskom području dvojezični natpisi na hrvatskom i češkom. Međutim
na ulazu u mjesta u Hrvatskoj gdje Srbi žive u značajnom postotku, pa cak i u
onima cine većinu, kao u područjima istočne
Slavonije nemoguće je vidjeti natpis mjesta ispisan na cirilicnom pismu.
Slobodan Uzelac: "Načelno govoreći, najviše je u tom akcijskom planu posla u odnosu prava srpske nacionalne manjine. Najviše naravno zbog toga sto je riječ o novonastaloj nacionalnoj manjini koja je najbrojnija, manjini u odnosu na koju ima najviše posla.“
Uz srpsku posebno je teška pozicija romske manjine. Vlada je donijela nacionalni program za Rome i akcijski plan desetljeća za uključivanje Roma u društvu u razdoblju od 2005. do 2015. kojim se pokušava ju poboljšati uvjeti zivljenja Roma u Hrvatskoj na svim područjima. Uvedena je besplatna pravna pomoć za Rome. Promoviraju se prava Roma, tradicija i jezik, prate pojave nasilja nad njima, nasilja Roma nad drugima i nasilja unutar same romske zajednice. Poseban naglasak u tome programu stavljen je na uključivanje romske djece u sustav obrazovanja.
Generalno govoreći oko 60 stranica akcijskog plana o provedbi ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina poslanih u lipnju u Bruxelles nema sasvim preciznih mjera koje bi trebale dovesti do potpune primjene ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.