U terorističkom napadu na hotel Marriott u Islamabadu u Pakistanu prošle je subote poginulo 60 ljudi. Iako je riječ o objektu iz američkog hotelskog lanca, analitičari smatraju da su teroristi željeli ugroziti sam Pakistan.
Hotel Islamabad Marriott nije bio samo omiljena destinacija stranaca u Pakistanu već i svojevrsni simbol lokalne političke, poslovne i vojne elite. Stručnjakinja za Pakistan Christine Fair, koja radi u američkom think-tanku RAND Corporation, kaže da je prošlotjedni teroristički napad bio jasna poruka novom pakistanskom predsjedniku Asifu Aliju Zardariju: "Iako je napad prestravio Zapadnjake koji u njemu odsjedaju, pravi je cilj napada bila pakistanska elita. Napadači su željeli zaoštriti debatu o mogućem udaljavanju Pakistana od Sjedinjenih Država. Napad je bio sredstvo pritiska na lokalnu elitu da donese odluku te vrste."
Sjedinjene Države naime već neko vrijeme vrše pritisak na vladu Pakistana da se oštrije postavi prema islamskim ekstremistima koji djeluju u planinskim područjima uz granicu s Afganistanom. Oni često ulaze na teritorij Afganistana i napadaju postrojbe NATO saveza.
Sjedinjene Države već godina održavaju bliske veze s pakistanskim vrhom, pogotovo kada je u pitanju borba protiv terorizma. Nadaju se da će se suradnja nastaviti i s novim predsjednikom Zardarijem, koji je nedavno zamijenio Perveza Mušarafa koji je podnio ostavku.
Međutim, ta suradnja nije popularna u narodu. Pogotovo je to slučaj nakon nedavnih američkih napada na neke lokacije u Pakistanu, za koje se sumnjalo da su uporišta talibana i al-Qaide. Pakistanske islamističke struje – koje simpatiziraju al-Qaidu, ali nisu njihov dio – zato su intenzivirale napade na vlast, kako bi je prisilile da se odrekne savezništva s Amerikom. Smatra se međutim da u pakistanskim sigurnosnim službama kao i u pakistanskoj vojsci postoje elementi naklonjeni islamističkim ekstremistima.
Christine Fair zato kaže – 'ekstremisti u ovom slučaju napadaju na ljude koji su ih sve donedavno pomagali, ako ih ne pomažu i sada.'
Farzana Shaikh, stručnjakinja za Pakistan u Kraljevskom institutu za međunarodne odnose u Londonu, kaže međutim da nije posve jasno koliko su duboke navodne veze između pakistanske vojske i militanata: "Neki misle da su se ekstremne islamističke skupine - koje su u prošlosti uživale zaštitu određenih dijelova vojske i nekih elemenata u obavještajnim službama – sada osamostalile. Drugi pak misle da i dalje postoje vrlo bliske veze između pakistanskih obavještajnih službi i militantnih skupina. To misle i neki ljudi iz američke administracije."
Za
sada nije jasno hoće li se Pakistan nakon prošlotjednog terorističkog napada na
hotel u Islamabadu distancirati od Amerike, što bi očito teroristi
željeli. Možda će nakon napada veze
Amerike i Pakistana ojačati. Mnogo
ovisi o javnom mnijenju u Pakistanu, kaže Christine Fair. "Možda će se pokazati da su se
ekstremisti preračunali. Najviše ovisi
o tome kako će napade interpretirati pakistanski mediji. To će biti kritično. Konkretnije, sve ovisi o sadržaju članaka
koje će u medije plasirati pakistanska obavještajna služba" - kaže ova američka stručnjakinja za Pakistan.
Analitičari se slažu da konačni arbitar o budućem smjeru pakistanske vanjske politike neće biti predsjednik države, već pakistanske oružane snage, kao što je to često bio slučaj i u prošlosti.
