Vodeći gospodarski dužnosnici najbogatijih zemalja svijeta kažu da će poduzeti sve što je potrebno da se osigura stabilnost međunarodnog financijskog sustava. Ministri financija i guverneri središnjih banaka zemalja članica skupine G-7 raspravljali su o američkom planu intervencije na financijskim tržištima putem konferencijskog telefonskog poziva. Do ovog razvoja događaja dolazi nakon što je administracija predsjednika Busha zatražila od Kongresa 700 milijardi dolara plan financijske intervencije. Predsjednik Bush je izjavio "da cijeli svijet promatra" kako se Sjedinjene Države nose s ovom krizom. Zatražio je od Kongresa da izbjegava strančarenje kod usvajanja ovog zakonskog prijedloga koje bi ga moglo učiniti manje efikasnim i usporiti njegovo usvajanje.
Američki je predsjednik dodao da bi propuštanje da se poduzme akcija glede ovog paketa imalo "široke posljedice" koje bi nanijele štetu običnim Amerikancima, kao i bogatim ulagačima. Postupci Washingtona naišli su na pomiješane reakcije među ulagačima. U Aziji burze dionica zabilježile su rast vrijednosti, dok u Europi i Sjedinjenim Državama se bilježći pad. Vezano uz temu recimo da je sinoć američka Središnja banka priopćila da će dopustiti dvama vodećima investicijskim bankama u Sjedinjenim Državama – Goldman Sachs i Miorgan Stanley – da postanu holding banke, što znači da mogu poslovati izravno s građanima i da će moći posuđivati novac od Središnje banke.
Republikanski predsjednički kandidat John McCain izjavio je da želi da se osnuje jedno nadgledno tijelo koje bi
kontroliralo provođenje plana Bijele kuće za stabilizacijom financijskih
tržišta. Govoreći na jednog skupu u
Pennsylvaniji senator McCain je izjavio da ne ože vjerovati samo jednoj osobi,
ministru financija, da sama donosi odluke o milijardama dolara koliko ij
previđa ovaj priojedlog. McCain je
također ponovio svoje navode da nijedan direktor kompanija – koje se spašava
ovim planom – ne bi smio zarađivati više od najbolje plaćenog uposlenika
američke savezne vlade. Jučer je
demokratski predsjednički kandidat Barack Obama izjavio je da je McCainova
podrška u prošlosti deregulaciji financijskih institucija stvorila ovu
ekonomsku krizu.
Na burzi u New Yorku jutros je cijena barela sirove nafte narasla za oko
5 dolara, dok se u Washingtonu i dalje radi na planu za stabiliziranje nemirnih
financijskih tržišta vrijednom 700 milijardi dolara. Cijena barela dosegla je 109 dolara i 60 centi. Ulagači vjerojatno računaju da bi ovaj program mogao dovesti do ojačavanja
američkog gospodarstva što bi moglo povećati potražnju za energijom.