Mnoga područja američke ekonomije našla su se u krizi – banke, investicijske firme, osiguravajući zavodi, čak i tržište energentima. Među stručnjacima postoji konsenzus da je kriza počela zbog odveć velikodušne i neoprezne politike davanja zajmova, pogotovo za kupnju kuća i stanova. Milijuni te zajmove nisu mogli otplatiti i nastala je opća kriza nepovjerenja u temeljne ustanove sustava.
Makroekonomski stručnjak Gus Faucher koji radi za web stranice Moody's Economy.com, jedan je od brojnih analitičara koji tvrde da je sadašnja kriza počela na tržištu nekretnina. Vrijednost kuća i stanova bila je nerealno velika, a zajmovi su se dobivali previše lako – kaže Faucher.
"Zajmove za kupnju kuće dobivali su ljudi koji ih nisu trebali dobiti, zbog toga što si ih – realno gledano - nisu mogli priuštiti. I sada ih ne mogu otplaćivati…"
Robert Scott s washingtonskog Instituta za ekonomsku politiku smatra da je za krizu najviše odgovorna američka Središnja banka, zbog toga što je dopustila da cijene kuća i stanova postanu nerealno visoke.
"Zadnjih sedam, osam godina – sve do prije godinu dana – Alan Greenspan, bivši direktor Središnje banke, govorio je da je sve u redu, da nema ništa loše u tome što cijene nekretnina vrtoglavo rastu. Mnogi su ekonomisti upozoravali da to neće ići u nedogled, da su tako visoke cijene neodržive. Međutim, Greenspan je dopustio da se taj mjehur od sapunice širi. On zato snosi velik dio odgovornosti za ovu krizu."
Ted Truman iz Instituta Peterson za međunarodnu ekonomiju kaže da su se problemi s tržišta nekretnina širili u druga područja američkog gospodarstva.
"Svi su se sada koncentrirali na zajmove koji su odobravani ljudima slabog platežnog stanja… Kao, da toga nije bilo sada ne bi bili u krizi. Nije međutim bio samo problem u našoj stambenoj politici. Zajmovi su se odveć lako odobravali na svim područjima. Postojala je iluzija da će ekonomska situacija uvijek biti izvrsna, i tako se postupalo u planiranju…"
Gus Faucher kaže da banke u novije vrijeme teško odobravaju zajam drugim bankama, jer ne znaju koja je od njih opterećena stotinama tisuća ako ne i milijunima hipoteka na kuće i stanove koji se ne mogu otplatiti. Banke i inače sada mnogo teže odobravaju zajmove, primjerice poduzetnicima. Zbog toga je cijeli sustav prilično blokiran.
Gus Faucher kaže da postoji veliki strah od lančanog kolapsa niza velikih tvrtki – zato je vlada Sjedinjenih Država i odobrila zajam od 85 milijardi dolara najvećoj osiguravajućoj firmi na svijetu, American International Group. Tim ju je zajmom Washington zapravo otkupio – a sve novcem poreznih obveznika.
"Središnja banka i ministarstvo financija smatrali su da AIG-u treba pomoći jer je ta tvrtka angažirana na mnogim financijskim tržištima. Brinula ih je mogućnost da, ako AIG propadne, da će to povući za sobom cijeli financijski sustav. Zbog toga su reagirali, i sada je savezna vlada preuzela tu veliku firmu."
Robert Scott smatra da se kriza mogla izbjeći da su financijska tržišta bila bolje regulirana.
"To je bila glavna pogreška. Zakonom ih se trebalo prisiliti da više štede, da imaju veću količinu novca u rezervi. Prema sadašnjim zakonima, te firme ne trebaju imati nikakvu novčanu rezervu. Drugo, trebalo se strože propisati koliko se firmina kapitala smije investirati u najriskantnije projekte…"
Robert Reich, koji je bio ministar rada u administraciji predsjednika Billa Clintona, smatra da je nedostatno zakonsko reguliranja bilo najočitije između 2002 i 2006. godine – kada je ekonomska situacija bila razmjerno dobra.
"Wall Street je posuđivao novac dramatičnim tempom. Naše su se financijske ustanove zaduživale brže nego što je bio gospodarski rast. To važi i za američke obitelji, koje su se također zaduživale brže nego što su im rasli prihodi. Nitko o tome baš nije mnogo razmišljao. "
Robert Reich kaže da se Amerika mora početi ponašati u skladu sa savjetima koje dijeli drugim zemljama. 'Naša savezna vlada, Svjetska banka i međunarodni monetarni fond preporučuju zemljama u razvoju da razviju transparentno tržište kapitala, jer će jedino tada kapital doći….To načelo se odnosi i na nas. U ovom trenutku, naše financijsko tržište nije transparentno, i ljudi se boje ulagati, a banke se boje odobravati nove zajmove' – kaže Robert Reich.