Linkovi

"Telex From Cuba", portret Kube pedesetih godina, iz pera Rachel Kushner


Kuba je od Amerike, od najjužnije točke Sjedinjenih Država, od Key Westa, udaljena samo 90 milja, ili 144 kilometra, a od Kube predcastrovskog vremena Ameriku dijeli tek pedeset godina, ali ono o čemu govori roman Rachel Kushner potpuna je nepoznanica većini današnjih Amerikanaca.

Autorici, međutim, i vrijeme i mjesto i događaji dobro su poznati – njen je djed bio direktor rudnika nikla, na Kubi, pedesetih godina i njena je majka na Kubi rođena, u američkoj enklavi o kojoj njena knjiga i govori. No, knjiga nije autobiografska, definitivno je roman, fikcija. Na stvarnim, činjeničnim detaljima autorica vješto stvara i isprepliće niz likova, dijaloga, situacija, događaja koji čitatelja prenose u dva mjesta na Kubi bolje nego što bi sama, gola nebeletristička istina.

Vrijeme radnje romana kasne su pedesete, zadnje godine prije Fidela Castra. Mjesto – dva sela, Preston (danas nosi ime Guatemala) i Nicaro, u istočnoj pokrajini Kube Oriente, kako se, od 1905. do 1976. godine, zvala jedna od tada šest kubanskih provincija. Oba su mjesta “kompanijska,” korporacijske enklave – u Prestonu žive Amerikanci koje je dovela United Fruit Company. U njenom vlasništvu su plantaže šećerne trske – preko 133.000 hektara, plus 850 željezničkih vagona, dva DC3- zrakoplova, jedna jahta.

Dnevno, kompanija proizvodi preko šest i pol milijuna kilograma šećera. Sladak je, doista, business bio tijekom Eisenhowerova razdoblja. United Fruit Company upošljava 14.000 berača, s Jamajke i Haitija. Oni žive po rubovima Prestona, u straćarama. Preston je bjelački grad, u njemu žive Amerikanci, bijelci, žive aristokratski, s poslugom koju je, baš kao i berače trske, moguće dobiti u jednako velikom broju i po jednako maloj cijeni. U Prestonu je i country-club u koji pristup imaju samo Amerikanci.

U obližnjem Nicaru također žive Amerikanci, vode rudnik nikla. Nicaro je stepenicu niže od Prestona, ali još uvijek bjelački. I njegovi žitelji žive životom o kakvom su samo mogli sanjati. Telex From Cuba kronika je njihovih privilegiranih života tijekom razdoblja od šest godina, razdoblja koji se poklapa s vladavinom Fulgencija Batiste, prije početka nove ere – revolucije i Fidela Castra. Batista je američkim korporacijama dao ponudu koju one nisu mogle odbiti – nema štrajkova, nema zakona o radu, nema poreza, no problema. Do dolaska Castra na vlast, Amerikanci su na Kubi i imali pod svojom kontrolom dva njena najprofitabilnija izvoza – šećer i nikl. Castro će kasnije nacionalizirati i plantaže šećera kompanije United Fruit i rudnik nikla, u vlasništvu vlade Sjedinjenih Država.

Batista, Castro neki su od stvarnih povijesnih ličnosti koje Rachel Kushner miješa sa svojim izmišljenim likovima. Ima i drugih – Fidelov brat Raúl, zatim Hemingway, Henry Cabot Lodge, Joseph Kennedy, Desi Arnaz i Lucille Ball... Autorica puni roman živim detaljima koji čitateljima i daju osjećaj da se sami nalaze na otoku, na vrhuncu američkog prosperiteta.

Dok Kubanci i radnici s Jamajke i Haitija rade šest dana na tjedan, njihovi samovoljni američki šefovi i supruge oštra i zajedljiva jezika ispijaju koktele u Pan-American klubu, žale se na svoje kuhare i sluge dok kroz panoramske prozore kluba uživaju u prizoru – brodovi dolaze i natovareni odlaze, s vrećama sirovog šećera. Američka zajednica na Kubi, u godinama pred početak revolucije – raj na kratko vrijeme i samo za rijetke.

Muškarci Nicara i Prestona shvaćaju da su predugo ostali u posjetu kad radnici, na poticaj Fidela i Raúla, podmeću vatru na poljima trske i napuštaju plantaže pred sam početak berbe. Za Amerikance na otoku, to je početak kraja. Previše je njih na otok privukla United Fruit Company kao i rudnik nikla Nicaro i među domaćima raste nezadovoljstvo. Agitiraju za revoluciju i zbacivanje s vlasti Fulgencija Batiste, prijateljski naklonjenog Sjedinjenim Državama.

Postava romana Rachel Kushner ogromna je i raznolika, a priča ispričana kroz viđenje dvoje američke djece – djevojčice Everly i dječaka K.C.-a. K. C. ne može shvatiti zašto se njegova obitelj ne druži i sa siromašnim farmerima. Njegov stariji brat tu dilemu rješava tako što odlazi u brda i priključuje se braći Castro i pobunjenicima.

“Djeca su ponekad pametnija od odraslih,” kaže Everly na samom početku knjige, “i nisu sklona porocima.” Poroci kojima su oni svjedoci? Nevjerni američki očevi, njihove žene-alkoholičarke, prepuštanje svakojakim užicima i izdaje svake vrste, razvrat, samovolja, nasilje, hijerarhija rase i imigracije, političke intrige...sve to u egzotičnom okružju Kube. Naslućujete tragediju u stilu Velikog Gatsbyja.

“Batista je bio persona non grata među Kubancima,” priča K.C. “Mi smo se našli uhvaćeni usred svega. Fidel i Raúl su bili lokalni momci; mislim da se tata nadao da može razumno s njima razgovarati.” United Fruit Company je lijepo surađivala s prijašnjim vladama; uostalom, zar nisu i Castro i njegova braća sinovi bogatih zemljoposjednika?

Rukovoditelji kompanija, međutim, kratkovidi su imperijalisti i ne vide da revolucija koja se sprema nije o ekonomiji, već o kubanskom društvu u kojemu klasni jaz postaje sve širi i dublji. Stoga ne čudi da “lokalni momci” i žele izbaciti bogate američke kapitaliste.

Budući da je povijest temelj romanu Rachel Kushner, znamo kako priča politički završava; njeno evociranje američke propasti i pada snažno je napisano i neobično zanimljivo štivo. Dok indirektno uživa u glamuru i ispadima razdoblja koje opisuje i oslikava, ona ga izravno i optužuje. Telex From Cuba je prvi roman koji prenosi priču o Amerikancima protjeranima s Kube 1958. godine.

Kao i toliko druge literature smještene na Kubu revolucionarnih godina, tako je i roman Telex From Cuba, Rachel Kushner, prožet osjećajem nečeg trajno izgubljenoga. Washington Post, u osvrtu na knjigu, i priziva riječi “Lost” i “Gone,” Izgubljeno, Nestalo, iz romana “Posljednji tajkun,” Francisa Scotta Fitzgeralda. Svijet kojega nikad više neće biti. Rachel Kushner ga još jedan, zadnji put oživljava.

XS
SM
MD
LG