Ekonomisti su već
počeli povlačiti paralele između sadašnjeg stanja američkog gospodarstva i
velike ekonomske krize tridesetih godina prošlog stoljeća. Povjesničarka i novinarka Amity Shlaes
upozorava u svojoj novoj knjizi Zaboravljeni čovjek: lekcije iz Velike
depresije za današnje gospodarstvo kako bi bilo pogrešno ponoviti vladinu
politiku iz doba velike krize.
Predsjednik Franklin Roosevelt provodio je New Deal između 1933. i 1938. godine kako bi reformirao američki financijski sustav i revitalizirao gospodarstvo tijekom velike depresije. U svojoj knjizi, Amity Shlaes kaže kako ta politika nikad nije uspjela pomoći 'zaboravljenom čovjeku' koji se nalazio na dnu ekonomske piramide. Ona pokušava dokazati da nije funkcionirao tzv. aktivizam savezne vlade, koji je koristio saveznu potrošnju i društvene programe kako bi obnovio ekonomski prosperitet.
"Imali smo puno izopačenih zakona donesenih u ime politike i obnove koji su usporili gospodarstvo. Povisili smo cijene rada u Sjedinjenim Državama, kad smo usvojili glasoviti Zakon o radu 1935. godine, a povisili smo cijenu rada u vrijeme kad si kompanije to nisu mogle priuštiti i to je izazvalo grozne probleme i to je također pridonijelo tzv. depresiji unutar depresije," kaže Shlaes.
Ova novinarka i viša znanstvena suradnica Vijeća za vanjsku politiku smatra da nijedan razvoj događaja nije transformirao američku politiku potpunije od Velike depresije. Od sloma burze 1929. godine, do američkog ulaska u Drugi svjetski rat gospodarstvo se koprcalo sa stopom neuposlenosti od oko 15 posto. Prvo tijekom politike Herberta Hoovera, a poslije Franklina Delanoa Roosevelta, kaže gospođa Shlaes, savezna je vlada postajala sve više intervencionistička i došla u fazu kad je bila veća od saveznih država.
"Prva lekcija je da ta faza nije baš korisna i da nije bila od koristi u Sjedinjenim Državama tridesetih godina. Druga lekcija jest da je monetarna politika vrlo važna. Amerika je imala užasnu deflaciju u tom razdoblju i Roosevelt je to pokušao shvatiti i imao je više uspjeha u tome od nekih drugih," kaže Shlaes.
Autorica tvrdi da je tijekom tridesetih godina savezna vlada pretpostavila da je njena moć potrebna kako bi se zemlja izvukla iz ekonomske krize, tako da je Roosevelt proglasio New Deal. Zalagao se za subvencije farmerima, izmijenio je bankovni sustav i utemeljio Nacionalnu administraciju za oporavak, koja je regulirala mnoge poslovne aspekte dok 1935. godine nije proglašena neustavnom.
Putem stvaranja sustava Social Security i programa vezanih uz to, kaže Amity Shlaes, Roosevelt je u velikoj mjeri proširio opseg i veličinu savezne vlade i stvorio politički svijet u kojem danas živimo. Dodaje da sljedeći američki predsjednik ne bi smio u sadašnjem slabom gospodarstvu pribjegnuti istoj vrsti intervencija kao Roosevelt.
"Ako Barack Obama ili John McCain dođu na vlast i kažu da traže 'instrument nezamislive moći', a to je ono što je Roosevelet rekao kad je stupio na dužnost, izazvat će strah na tržištima i svi ćemo plaćati posljedice toga," kaže Shlaes.
Knjiga Zaboravljeni čovjek posebno se koncentrira na one koji nisu imali koristi od programa New Deala i koji su naposljetku platili za eksploziju vladine potrošnje. Amity Shlaes kaže kako vjeruje da je najvažniji realitet naše generacije da upamtimo da će bez korigiranja vladine politike naša djeca morati plaćati cijenu.
Ljetos Amity Shlaes će predavati jedan tečaj na Sveučilištu Princeton temeljen na knjizi Zaboravljeni čovjek: lekcije iz velike depresije za današnje gspodarstvo koju je objavila izdavačka kuća Harper Perennial.