Umirovljeni pukovnik američkog zrakoplovstva, Gail Halvorsen, baca djeci slatkiše iz transportnog zrakoplova koji je sudjelovao u Berlinskom zračnom mostu. Na avio-mitinzima diljem Sjedinjenih Država on uvijek izvodi ovu točku zbog koje je – prije 60 godina - dobio nadimak "bombarder slatkišima".
"Letimo na ovom zrakoplovu "Duh slobode", modelu C-54, kako bismo podsjetili starije ljude na ono što je nekad bilo i kako bismo mladima pokazali što je sloboda značila za djecu u Berlinu."
Prije 60 godina, Halvorsen je bio sudionik Berlinskog zračnog mosta, jedne od najvećih humanitarnih misija u povijesti i jedne od prvih kriza Hladnog rata. Nakon II svjetskog rata podijeljeni Berlin bio je okružen sovjetskim okupacijskim snagama.
U svibnju 1948. godine Sovjetski Savez blokirao je saveznicima pristup zapadnom dijelu grada, u želji da ga oni napuste. Dva milijuna stanovnika Zapadnog Berlina imalo je hrane za svega 35 dana. 26. lipnja Sjedinjene Države i Britanija započeli su zračnim putem dopremati hranu, ugljen i druge vitalne potrepštine. Gail Halvorsen je jedan od najpoznatijih američkih pilota iz zračnog mosta. On je djeci Zapadnog Berlina bacao čokoladice – svaku s malim padobranom. Halvorsen kaže da je došao na tu ideju dok je u berlinskoj zračnoj luci, kroz bodljikavu žicu, razgovarao s djecom.
"Želio sam im dati nešto jer nisu prosili. Imao sam samo dvije žvakaće gume, prepolovio ih i dao im četiri komada kroz bodljikavu žicu. Djeca koja su dobila to malo žvakaće gume izgledala su kao da su dobila milijun dolara."
Helga Stege je bila jedno od te zahvalne djece koja su se okupljala oko američkih pilota. Ona je danas Helga Johnson, američka državljanka, i dobro se sjeća kako je bilo teško živjeti u poslijeratnom Berlinu.
"Nismo imali gotovo ništa za jesti. Možda neke stare krumpire. Stalno smo bili gladni. U krevet smo lijegali odjeveni jer nije bilo ugljena za grijanje. Prozori našeg stana bili su razbijeni."
Helga Johnson sjeća se kakvu je nadu budilo brujanje američkih i britanskih zrakoplova koji su slijetali na obližnji aerodrom.
"Bili smo toliko zahvalni Amerikancima za njihovu pomoć. Jer, mi Nijemci smo njima bili neprijatelji. Rat je bio završio prije svega tri godine, ali su nam Amerikanci ipak pomogli da preživimo."
Helga Johnson također odlazi na aviomitinge u transportnom zrakoplovu nazvanom "Duh slobode" koji služi i kao putujući muzej Berlinskog zračnog mosta. Washingtonski Muzej špijunaže nedavno je postavio izložbu o Berlinu za Hladnog rata. Direktor muzeja, Peter Earnest, umirovljeni agent CIA-e, kaže da je Berlinski zračni most promijenio smjer Hladnog rata.
"Blokada je bila dramatična i iznenadna i izazvala je naš oštar odgovor, tako da je odmah došlo do zaoštravanja stavova suprotstavljenih blokova. U tom smislu, Berlinski zračni most imao je važnu ulogu."
Gail Halvorsen dodaje da je Berlinski zračni most zaustavio Staljina u prodoru k Zapadu, tako što se svjetsko mnijenje okrenulo protiv Sovjeta.
"Htio je preuzeti Berlin prije nego li je htio krenuti na Zapadnu Njemačku. Svjetsko mnijenje zaustavilo ga je u Berlinu zato što je izgladnjivao ljude, a Britanci, Francuzi i Amerikanci su ih hranili."
Sovjeti su prekinuli blokadu Berlina u svibnju 1949. godine, a zračni most okončan je u rujnu. Andrei Cherny, autor knjige "Bombarderi slatkišima", također vjeruje da je uspjeh Berlinskog zračnog mosta bio presudan za tijek Hladnog rata.
"Sovjeti nakon toga više nisu osvojili niti jedan centimetar teritorija u Europi, niti su to pokušali."
U 15 mjeseci, 1948. i 1949., u više od 278 tisuća letova u Berlin, Sjedinjene Države i Britanija dostavili su dva milijuna i 300 tisuća tona hrane i robe. U toj operaciji poginula je 101 osoba. Transportni zrakoplovi preletjeli su ukupno 148 milijuna kilometara što je gotovo udaljenost od Zemlje do Sunca. Andrei Cherny kaže da su piloti iz Berlinskog zračnog mosta zaslužili mjesto u povijesti.
"Ovo
je, u stvari, priča o Americi - u njenom najboljem svijetlu," kaže Andrei Cherny
i nastavlja: 'Sjedinjene su Države bile na strani dobra. Ljudi diljem cijelog
svijeta, Ameriku su – upravo zbog primjera poput blokade Berlina - smatrali
izvorom dobrote, pristojnosti i humanosti'.